Marketing
Muhe, ljepilo i domoroci
Svidio mi se dio komentara Ranka Boškovića iz Business.hr-a.
Glavni ekonomisti hrvatskih banaka prognoziraju da te iste banke, tvrtke, država i "ostali" ni sljedeće godine neće imati većih problema s otplatom svojega (deviznog) duga inozemnim vjerovnicima, jer će im ti isti vjerovnici dogodine rado posuditi još više novca nego što će dospjeti glavnice i kamate.
Glavni je to rezultat ankete koju je među glavnim ekonomistima provela Hrvatska udruga banaka (HUB), a objavljen je jučer u HUB-ovu biltenu pod pomalo barnumskim naslovom - "Agrokor nije slučajnost: problema s (re)financiranjem u inozemstvu 2010. neće biti!"
A zar smo trebali očekivati probleme? Nakon metodološke korekcije HNB-ove statistike glavni ekonomisti došli su do podatka da dogodine hrvatski dužnici trebaju inozemnim vjerovnicima izbrojati 12.100.000.000,00 eura. Oni taj novac, naravno, nemaju, pa će ga moći vratiti samo ako će im netko isto toliko iznova htjeti posuditi.
Glavni ekonomisti, dakle, misle da hoće; štoviše, da će dužnici moći posuditi i više nego što moraju vratiti. Nažalost, ekonomisti ne otkrivaju detaljnije zašto tako prognoziraju, samo kažu da umjereni optimizam temelje na ubrzanom pristupu Hrvatske EU. Stoga nam za bolje tumačenje tog fenomena dužničkog perpetuum mobila preostaje samo elementarna logika.
I prije nego što nas je pogodila aktualna velika svjetska kreditna panika, u Hrvatskoj se pojavio strah da bi inozemne banke matice mogle svoje hrvatske podružnice ostaviti na suhom, tj. bez devizne likvidnosti. Ali, "jedna od pouka krize“, kako je rekao Željko Lovrinčević, „jest da se to ne događa".
Pa naravno da se ne događa! Pozajmice Hrvatima za inozemne su vjerovnike čista imovina, sredstvo njihova bogaćenja, način izvlačenja dohotka s ovog teritorija; to je udica na koju oni tu pecaju gomilu sitnih i poneku krupniju ribu poput Ivice Todorića, to je isplaženi jezik mravojeda na koji se lijepe hrvatski "mravi", muholovka premazana medom na koju se zalijeću hrvatske "muhe". Ta nisu ludi lišiti se te hrane.
Posve je druga stvar što su se financijski urođenici Hrvati dali upecati na tu inozemnu udicu, pa su sad, dok bogati i razvijeni narodi uživaju u ZIRP-u, prisiljeni gutati sve veći i veći mamac i plaćati drugim teritorijima sve veću zaradu. Dogodine 12,1 milijardu, a već sljedeće, tko zna...
(Za one koji ne znaju, ZIRP je u slengu američke centralne banke zero interest rate policy ili besplatan novac).
Glavni je to rezultat ankete koju je među glavnim ekonomistima provela Hrvatska udruga banaka (HUB), a objavljen je jučer u HUB-ovu biltenu pod pomalo barnumskim naslovom - "Agrokor nije slučajnost: problema s (re)financiranjem u inozemstvu 2010. neće biti!"
A zar smo trebali očekivati probleme? Nakon metodološke korekcije HNB-ove statistike glavni ekonomisti došli su do podatka da dogodine hrvatski dužnici trebaju inozemnim vjerovnicima izbrojati 12.100.000.000,00 eura. Oni taj novac, naravno, nemaju, pa će ga moći vratiti samo ako će im netko isto toliko iznova htjeti posuditi.
Glavni ekonomisti, dakle, misle da hoće; štoviše, da će dužnici moći posuditi i više nego što moraju vratiti. Nažalost, ekonomisti ne otkrivaju detaljnije zašto tako prognoziraju, samo kažu da umjereni optimizam temelje na ubrzanom pristupu Hrvatske EU. Stoga nam za bolje tumačenje tog fenomena dužničkog perpetuum mobila preostaje samo elementarna logika.
I prije nego što nas je pogodila aktualna velika svjetska kreditna panika, u Hrvatskoj se pojavio strah da bi inozemne banke matice mogle svoje hrvatske podružnice ostaviti na suhom, tj. bez devizne likvidnosti. Ali, "jedna od pouka krize“, kako je rekao Željko Lovrinčević, „jest da se to ne događa".
Pa naravno da se ne događa! Pozajmice Hrvatima za inozemne su vjerovnike čista imovina, sredstvo njihova bogaćenja, način izvlačenja dohotka s ovog teritorija; to je udica na koju oni tu pecaju gomilu sitnih i poneku krupniju ribu poput Ivice Todorića, to je isplaženi jezik mravojeda na koji se lijepe hrvatski "mravi", muholovka premazana medom na koju se zalijeću hrvatske "muhe". Ta nisu ludi lišiti se te hrane.
Posve je druga stvar što su se financijski urođenici Hrvati dali upecati na tu inozemnu udicu, pa su sad, dok bogati i razvijeni narodi uživaju u ZIRP-u, prisiljeni gutati sve veći i veći mamac i plaćati drugim teritorijima sve veću zaradu. Dogodine 12,1 milijardu, a već sljedeće, tko zna...
(Za one koji ne znaju, ZIRP je u slengu američke centralne banke zero interest rate policy ili besplatan novac).
Post je objavljen 13.12.2009. u 10:40 sati.