Piše Bojan Klima
U trenutku kada Sjedinjene Države postaju sve angažiranije na svjetskoj sceni – u borbi protiv terorizma u Afganistanu, na sprečavanju globalnog zatopljavanja, u međunarodnim naporima da se prebrodi ekonomska kriza – jedno novo istraživanje javnog mnijenja pokazuje da dobar dio Amerikanaca, njih oko 49 posto, zapravo želi da njihova zemlja počne 'više gledati vlastita posla', a manje se 'brinuti za probleme drugih'.
Anketu je proveo Centar Pew iz Washingtona, koji se istraživanjem javnog mnijenja bavi više od 40 godina. Prvi put od kada se istraživanje provodi, Amerikanci izolacionističke orijentacije brojniji su od onih internacionalističkog usmjerenja. (2002. samo je 30 posto ispitanika ove ankete smatralo da bi 'Amerika na svjetskoj sceni trebala više gledati vlastita posla'.)
'Amerika se okreće sebi' – zaključak je ove znanstvene ustanove.
Obaminu Bijelu kuću, piše Wall Street Journal, posebno bi trebao zabrinuti ovaj podatak: 53 posto demokrata smatra da bi 'Amerika trebala prvenstveno gledati vlastita posla', dok tako misli tek 43 posto republikanaca.
Veći izolacionizam prati i naglašeniji unilateralizam – 44 posto ispitanika smatra da bi 'Sjedinjene Države trebale na globalnoj sceni postupati nezavisno, ne obazirući se da li ih druge zemlje podržavaju ili ne'. Podrška jednostranom, unilateralističkom pristupu u vanjskoj politici nikad nije bila veća, sve od 1964. godine, kada je centar Pew prvi put svojim ispitanicima postavio pitanje na ovu temu.
Amerikanci su postali i pesimističniji, pogotovo kada je riječ o američkom utjecaju u svijetu. 41 posto ih smatra da je – u usporedbi sa situacijom od prije deset godina – američki utjecaj danas manji, dok ih samo 25 posto misli da je veći. Takvo raspoloženje – osjećaj da je zemlja na globalnom planu slabija - nije zabilježeno u posljednjih trideset godina, od sedamdesetih kada se Amerika oporavljala od rata u Vijetnamu, naftne krize i situacije s taocima u Teheranu.
Razlozi aktualnog pesimizma su dva ratna angažmana – osam godina u Afganistanu i sedam u Iraku – te najgora ekonomska kriza u posljednjih sedamdeset godina.
Zato je, kako se čini, predsjednik Obama – uz najavu slanja pojačanja u Afganistan – spomenuo i rok za početak povlačenja iz te zemlje, ljeto 2011. godine. S jedne strane, slanjem pojačanja sukob s talibanima će eskalirati, no s druge, određivanjem roka za povlačenje, predsjednik Obama daje na znanje da je svjestan raspoloženja javnosti koja sve više želi da se njezin novac prestane trošiti u Afganistanu.
'Obamino balansiranje naoko suprotstavljenim nacionalnim prioritetima podsjeća na Ronalda Reagana, koji je u jeku duboke recesije 1981. i 1982. progurao kroz Kongres najveći rast vojnog proračuna u povijesti Sjedinjenih Država' – primjećuje uvodničar Wall Street Journala.
Post je objavljen 05.12.2009. u 03:41 sati.