Marketing
Bosanska tajna
Grupa autora: »Tragovima Bosanskog Kraljevstva«, zbirka SF&F priča, Muzej grada Zenice, Zenica, 2009.
Nakon plodnog lanjskog međunarodnog književnog natječaja za priče o Kulinu Banu, i respektabilne žanrovske zbirke Kulin Ban po drugi put, organizatori zeničkog Festivala fantastične književnosti uspješno su potaknuli bosanskohercegovačke, hrvatske i srpske pisce na kreativno žanrovsko književno promišljanje izazovnih tema iz povijesti i baštine susjedne nam države. Rezultat ovogodišnjeg, drugog zeničkog natječaja je zbirka Tragovima Bosanskog Kraljevstva, s mnogo širim tematskim okvirom nego u prvom. Tako je u 14 uvrštenih priča pokriveno puno veće povijesno razdoblje, od doba ranosrednjovjekovnih banovina do vremena turskih osvajanja, a manji je broj autora svoje priče smjestio u današnjicu, uplevši u radnju poneku reminiscenciju na stariju bosansku povijest.
Dobar dio priča u ovoj zbirci se znanstvenofantastičnom ili fantasy žanru jedva približava, odnosno dramaturgiju gradi prije svega na povijesnim (ili izmišljenim, ali povijesno mogućim) likovima i događajima. Elementi fantastičnog žanra najčešće su u priče ugrađeni kroz motive vjerovanja i religije srednjovjekovnih bosanskih krstjana, kroz subjektiviziranje nadnaravnih bića iz tih vjerovanja, kroz postavljanje magijskih predmeta kao ključeva radnje, ili kroz podžanr alternativne povijesti, no ima autora koji su u obradi zadane teme hrabro zagazili i u pravi, čisti SF.
Kvalitetom i literarnošću u zbirci odskače priča Sanje Tenjer Vojačina mržnja, u kojoj je glavna junakinja nositeljica »faustovskog« ugovora s nečastivim, vođena istodobno ljubomorom i majčinskim nagonom, a osobne su sudbine izvrsno isprepletene s političkim odnosima u Bosni neposredno pred tursku najezdu. Iznimne su i dvije priče Senada Durana: u prvoj, Rastanak, dio ugleda omiljenog, opjevanog i po mnogim dobrima zapamćenog srednjovjekovnog vladara Kulina Bana pripisuje se učenjima što ih je stekao od izvanzemaljaca, a ta su učenja ostala zapisana na stećcima, dok u drugoj, Na putevima bosanskim, svezemaljskim, kroz vremenski portal došljak iz bosanskih davnina u današnjici s razlogom ostavlja neobičan pješčani sat.
Adnadin Jašarević u priči Putovanje među javom i među snom također silazi do vremena Kulina Bana te u maniri klasičnog epskog fantasyja vodi junake u suočavanje s nadnaravnim silama iz balkanskih legendi. Istim se likom pozabavio i Aldin Šehić u priči Ban Kulin i Gospa Zima, no ovdje je čuveni vladar još izrazitije mitologiziran, a njegova mitska zadaća pojednostavljena i time ujedno simbolički osnažena. Prinčevi Bosne Samira Begmana Karabega povijesna je bajka, začinjena magijskim preobražajima i moralnim poukama. Podulja priča Emine Žune, Mara Jelena, posljednja bosanska kraljica, pokušaj je da se u nasljeđe bosanske srednjovjekovne povijesti upletu i motivi nadahnuti Da Vincijevim kodom, a unutrašnje dinastičke borbe te turski, ugarski i mletački uplivi u prilike u Bosanskom Kraljevstvu zakompliciraju motivom traganja za »najvećom tajnom«.
Mirko Grdinić je u prilično krvavoj priči Klan korijene Bosanskog Kraljevstva potražio u ilirskim vremenima, Žarko Skok je u Kraljevstvu dobrih misli Bosansko Kraljevstvo zamislio kao fluidnu duhovno-moralnu kategoriju nesputanu dimenzijama vremena, a Marela Zdenac je u Slici povezala nekoliko traumatičnih epizoda iz bliže i dalje bosanske povijesti.
Osobita je vrijednost zbirke što ćemo u njoj naći ljepši i sadržajniji i produhovljeniji pogled u manje poznatu prošlost bliskog nam kraja nego u mnogim izdanjima popularno-znanstvene povijesne literature.
(Objavljeno u Glasu Istre, 23. svibnja 2009.)
Post je objavljen 06.11.2009. u 12:00 sati.