Marketing
Varaždinac letio balonom pred dvije stotine godina!
U četvrtak je u palači Herzer Josip Novak održao predavanje o najstarijem varaždinskom letaču pod naslovom ''Dr. Gregor Krašković – liječnik i zrakoplovac''. Varaždinski županijski fizik i bečki aeronaut dr. Gregor Krašković (rođen 1769.) o pravilima i spravama za letenje pisao je u knjizi Skizzirte Darstellung der vorzüglichen Versuche die Luft zu Durchschiffen, und Blicke, auf ihren Zweck, Werth, und Vortheile koja je 1810. objavljena u Beču. Novak je objasnio kako je brojne detalje o Kraškovićevom radu na polju aeronautike otkrio Zadranin Leonard Eleršek koji će uskoro objaviti knjigu ''Homo volans – rani hrvatski avijatičari 1554–1927“. U tom djelu autor o Kraškoviću zaključuje kako je on „priznat u svijetu, a u Varaždinu zaboravljen“.
U spomenutoj Kraškovićevoj knjizi doznaje se kako je on već 1789. prikupljao građu o letenju balonima, odnosno aerostatima. Mnogo je znao o meteorološkim opažanjima, različitim strujanjima zraka te promjenama temperature, stoga ne čudi da je 1808. s imanja grofa Sigismunda Erdödyja, u mađarskom Veppu, pustio veliki kuglasti balon punjen plinom.
Krašković početkom 19. stoljeća živi u Beču gdje radi kao fizik (liječnik), a imao je iskustva i u pokusnoj primjeni cjepiva protiv zaraznih bolesti. U novinama Vaterländische Blätter für den österreichischen Kaiserstaat od 24. kolovoza 1810. opširno su opisani njegovi pokusi s raznovrsnim modelima balona koje je izvodio na bečkom Prateru 13. kolovoza iste godine. Ispitivao je razne inačice balona s toplim zrakom i onih punjenih plinom. Jedan je balon čak opremio padobranom. Posebnu je pažnju usmjerio na ispitivanje svojstava aerostata s četiri uzgonske sfere kojeg je načinio prema konceptu zračne lađe opata Lane. Slične je pokuse, zajedno s kolegom Männerom provodio i u drugim metropolama carstva. Iz tadašnje Pešte su, balonom punjenim vodikom, dvojica prijatelja uzletjeli 3. lipnja 1811. ostvarivši prvi balonski uzlet u Madžarskoj!
Krašković je eksperimentirao i s raznim modelima balona, a letio je i u vrijeme mirovnog kongresa u Beču 1814. kada se rješavala sudbine Europe nakon Napoleonskih ratova. U tadašnjem je tisku zabilježeno kako se: ''Na kraju programa, u košari balona ogromnih dimenzija uzdigao (...) Krašković. Prizor je bio veličanstven. Letač je nad glavama razdraganog mnoštva razvio brojne zastave u bojama država sudionica Kongresa (…)''.
Na predavanju Novak je istaknuo kako su se Varaždinci 80-ak godina kasnije, početkom ožujka 1890., okupili u tadašnjoj Dugoj ulici, današnjoj Zagrebačkoj, kako bi vidjeli prvi uzlet balona u svom gradu. Naime, tada poznati aeronaut iz Bologne Giacomo Merighi otkazao je predviđene nastupe balonom u Karlovcu i stigao u Varaždin. Uzletište je pripremljeno u dvorištu svratišta "Slon" u Dugoj ulici. Na mjestu predviđenom za uzlet postavljeno je ognjište kako bi se balon napunio toplim zrakom. O balonu se zna da je nosio naziv Grad Zagreb, imao obujam 52 m3 i visinu 28 metara, a izradilo ga je prema nacrtu Merighia 18 zagrebačkih krojačica u Sokolani 1889. godine. Umjesto uobičajene košare i sidra, ispod balona bio je trapez na kojem je Merighi izvodio vratolomne akrobacije. U pripremi za uzlijetanje, Merighi je uz pomoć građana pričvrstio balon na posebne prečke. Kada je balon bio pun toplog zraka, pomoćnik je ga je oslobodio od ložišta, a nakon uzdizanja do 200 metara visine balon je otplovio. Uzbuđena publika koja je događaju nazočila uz plaćanje ulaznine, oduševljeno je klicala visećem aeronautu, a djeca su trčala za balonom sve do Varaždinskog groblja, gdje se sigurno spustio. Zatim je balon odvučen u svratište "Slon", gdje je "Leteči čovjek" oduševljeno pozdravljen.
Na kraju predavanja Novak je upozorio koje sve obljetnice u hrvatskom zrakoplovstvu slijede, a koje se ne bi trebale zaboraviti. Tako su prošla četiri stoljeća od objave knjige Machinae novae Šibenčanina Fausta Vrančića, izumitelja prvog upotrebljivog padobrana na svijetu; sljedeće godine navršava se 200 godina od objave spomenute Kraškovićeve knjige; zatim 100 godina od prvog leta prvog hrvatskog motornog aviona Eduarda Slavoljuba Penkale u Zagrebu; 100 godina od leta drugog hrvatskog motornog aviona konstruktora Ivana Sarića u Subotici; 100 godina od utemeljenja prve hrvatske radionice za proizvodnju motornih aviona; 100 godina od pobjede prvog hrvatskog avijatičara na međunarodnoj zrakoplovnoj utrci (Ivan Bijelovučić); 80 godina od osnivanja prve privatne zrakoplovne škole za letenje motornim avionima u Hrvatskoj; 80 godina od osnivanja Prve zrakoplovne jedriličarske škole U.R.A. u Zagrebu; 70 godina postavljanja prvog hrvatskog, ujedno i europskog padobranskog rekorda te 50 godina od smrti našeg najproduktivnijeg konstruktora aviona u povijesti – inženjera Rudolfa Fizira rodom iz Ludbrega. Uz navedeno, jedna od hrvatskoj javnosti potpuno nepoznatih činjenica jest da je prvi aerotunel u svijetu izgrađen u Rijeci 1888. godine. Ondje je prethodno pokusom dokazano postojanje machova konusa koji je uspješno snimljen naročitom fotografskom tehnikom. Treba naglasiti i dosege Zagrepčanina Davida Schwarza koji je osim prvog upravljivog zračnog broda krute strukture, svijetu zrakoplovstva podario konstrukcijski upotrebljivu slitinu aluminija, preteču duraluminija. Njegov metalurški uradak je svakako načinio revoluciju u aerotehnici budućnosti.
Josip Novak
Post je objavljen 01.11.2009. u 21:20 sati.