Marketing
U korist kapitala: promjene zakona o radu
Prenosim priopćenje Crvene akcije.
Ohrabreni mirnim početkom jeseni i propalim sindikalnih prosvjedom, vladajući su se ponadali kako će uspjeti progurati izmjene Zakona o radu kojim bi išli na ruku onima čije interese zastupaju – kapitalistima. Tako su uputili konačni prijedlog Zakona o radu u Sabor kako bi što prije izglasali promjene koje idu na našu štetu pod izgovorom što bržeg zatvaranja 19. poglavlja pregovora sa EU. Radni tjedan tako je ograničen je na 40 sati, a broj prekovremenih na 8 sati tjedno. No iznimka postoji za one koji rade u smjenama uz obvezu da se poštuje "prosjek od 40 sati u 4 mjeseca", s tim da će se prekovremenim radom smatrati samo onaj broj sati koji nakon proteka od 4 mjeseca prelazi fond od prosjeka 40 sati tjedno.
Tako ćemo primjerice moći jedan tjedan raditi 44 sati, drugi 46, treći 42, četvrti 28, a uz poštivanje "prosjeka" neće nam biti isplaćeni prekovremeni sati. Tako ćemo raditi više za manju ili jednaku plaću. Također, unatoč ograničenju na 48 sati, postoji mogućnost rada od 60 sati ukoliko potpišemo pristanak, no malo je vjerojatno da će netko odbiti potpisati pristanak šefovima. Novim zakonom, unatoč ograničenju rada na određeno vrijeme na tri godine, postoji način zaobilaženja zakona pa zapošljavanje na određeno vrijeme može ići u nedogled.
Kako bi prikazali da zakon ide na ruku radnicima, mediji u službi buržoazije na sav glas hvale povećanje godišnjih odmora sa 18 radnih dana na četiri tjedna, no način korištenja toga prava može indirektno dovesti do smanjenja razdoblja godišnjeg odmora. Prema sadašnjem Zakonu imamo pravo na prvi dio godišnjeg odmora od 12 radnih dana. Prema važećem Zakonu predviđeno je 2 tjedna, a pri tome se tjedan ne računa po radnim danima. Ukoliko nas šef pošalje na godišnji od ponedjeljka do ponedjeljka, s obzirom da se više ne računaju radni dani, već tjedni, zapravo ćemo biti kraće na godišnjem odmoru.
Kod tjednog odmora, u obveznom trajanju od 36 sati, postoji iznimka za radnike koji rade u smjenama, a kojima se može odrediti tjedni odmor u trajanju kraćem od 36 sati, tj. najmanje 24 sata, a kod nekih djelatnosti 20 sati. U svakom slučaju, izgubiti ćemo na broju dana godišnjeg odmora.
Uz sve ovo, ali i druge nedostatke zakona, vladajući nimalo ne vode računa o našim interesima u cilju zaštite zdravlja i sigurnosti na radnom mjestu. Ovaj zakon, ukoliko prođe dovesti će do još veće nesigurnosti i neizvjesnosti. Za sada su i sindikati na našoj strani, no pitanje je do kada. Nebrojeni primjeri su pokazali da vladajuće stranke mogu kupiti socijalni mir lažnim obećanjima i mrvicama koje udjele sindikalnim vođama. Na nama je da se što čvršće međusobno povežemo i pokažemo da ništa od ovoga neće proći.
Post je objavljen 27.10.2009. u 12:47 sati.