Problemi s naplatom nisu obilježje samo našeg vrlog doba. Vidimo to i po člančiću objavljenom u Narodnim novinama br. 133 od 11. lipnja 1859.
I ove godine izašla su u prevodu dva Schmidtova spisa, Badnjak i Pisanica, u jednom svezku sa dvie slike od sbora duhovne mladeži zagrebačke. Stoji dvadeset i dva novčića i može se dobiti u sjemeništu i knjigarnah Županovoj i Hartmanovoj. Ovom prigodom prinukani smo radi troškovah, što nam ih valja skoro namiriti, umoliti liepo svu gospodu dužnike da nam što berže izvole poslati novcah. Sbor duhovne mladeži zagrebačke.
Duh je duh, a pare su pare, rekao bi netko. U drugom pako članku, objavljenom u Hrvatskom učiteljskom domu br. 10 od 20. svibnja 1909., svjedočimo o neugodnim ispadima gospodina Koščevića, urednika Preporoda, što i opet donekle podsjeća na neke ovodobne odnose…
Poznato je, s kojom strasti udara urednik Preporoda na g. Stjepana Basaričeka, i kako mu je već koješta podmetao. Njegova mržnja dovela je međutim tako daleko, da je u svom četvrtom broju od ove godine ustvrdio da je ime g. Basaričeka također češko ime. Kad već ništa drugo ne pomaže, onda treba i g. Basaričeka proglasiti „tuđincem“ koji domaćim sinovima otima kruh. Koliko poznamo g. Basaričeka, on se ne bi stidio, kad bi bio Čeh. Ali trebalo bi da se stidi urednik hrvatske pedagoške smotre, jer ne pozna svoga materinskog jezika ni toliko da bi mogao prosuditi je li neko ime hrvatsko. Što o imenu Basariček valja znati, može urednik Preporoda saznati iz Rječnika koji izdaje naša Akademija. Tamo je pokojni Daničić protumačio to ime.
Ja, recimo, kad nešto ne znam, pogledam u Rječnik. A ako hoću vidjeti zaista fascinantne fotografije kukca kojega se rijetko viđa, odem na blog Ekstrasolarni planet... ;)
Post je objavljen 07.10.2009. u 15:57 sati.