Poruka s općeg zasjedanja Vijeća europskih biskupskih konferencija održanog u Parizu od 1. do 4. listopada
"Nade stavljene u izgradnju Europe nisu se do danas ostvarile iz niza razloga kao što su konzumistički mentalitet, individualizam i relativizam.
Podsjeća se također na istaknutu ulogu pape Ivana Pavla II. i njegovu dalekovidnu viziju Europe utemeljene na temeljima vjere, općeg dobra i mira. Ta je nova sloboda, ističe se nadalje u poruci, milosna prigoda za Crkve te se europske biskupe poziva da u toj slobodi vide znak vremena i zahvale Bogu.
Europski biskupi također izražavaju zabrinutost zbog brojnih nacrta zakona, u europskim zemljama ili u europskim institucijama, koji su upereni protiv istinskog dobra čovjeka i društva. Svjesni smo urgentnosti da se učini da pravne norme odgovaraju prirodnom zakonu. Te bi norme morale karakterizirati dijalog, poštivanje slobode i iskreno traženje istine, kaže se u poruci.
Konstatiramo kod mnogih naših suvremenika težnju za životom koji će biti izvor nutarnjeg mira, radosti i povjerenja. Mnogi su mladi spremni založiti se za veće bratstvo i solidarnost u svijetu. ... Obrana života, od začeća do prirodne smrti, nije izgubljena bitka. Uvjereni smo u to, jer je život temelj istinski ljudskog društva", ističe se u poruci.
Izgradnja Europe je uistinu pustolovina u koju se isplati upustiti. Svatko u njoj može pronaći svoje mjesto, očekuje se prisutnost svih. Više no ikad ranije, pred nama se otvara put. Nije trenutak za usporavanje ili silaženje s puta. Ne zaboravimo da smo učenici Onoga koji je svakom od nas rekao: "Ne boj se. Ustani i hodi!", kaže se na kraju poruke sa zasjedanja CCEE-a u Parizu."
Prvi spomenik žrtvama abortusa
V. Marko Glogović i Centar Betlehem
"Postavljanje spomenika je, po Glogovićevim riječima, važno zbog činjenice da se »samo u jednom danu u svijetu na kirurški način i to potpuno legalno usmrti najmanje 120 tisuća dječice«. U Hrvatskoj, pak, svakodnevno između 30 i 50.
– Ovim spomenikom ne želimo nikome prijetiti, nikoga ne želimo koriti ili osuditi. On je tu da se te dječice sjetimo i da se molimo za njih, zaključio je pater Glogović, apelirajući da se sličan spomenik podigne i u drugim hrvatskim gradovima.
Zašto je Krist Svjetlo Europe - propovijed 2008.
"Pitali smo se, što u ovom trenutku Crkva može pružiti Europi? Zaključak je bio jedinstven: može i mora pružiti Krista koji je "nada naša". Zašto bi Krist bio nada Europe? Zato što je "Svjetlo svijeta". Europi treba svjetla, i to onoga svjetla što ga je Krist donio i zajamčio.
...
Svjetlost Božje prisutnosti
Ta svjetlost jest sam Bog o kojoj starozavjetni molitelj i pjesnik kliče: "Tvojom svjetlošću mi svjetlost vidimo" (Ps 36, 8-10) "Gospod mi je svjetlost i spasenje, koga da se bojim" (Ps 27,1).
Nije to ona svjetlost koja je planula prvog dana stvaranja na riječ: "Neka bude svjetlo!", a koja se izmjenjuje sa sjenom noći. Nije to ni ono svjetlo zvijezda koje dan i noć sjaju nad zemljom. Nije to ona svjetlost koja je zablistala u očima onih slijepaca kojima je Isus vratio očinji vid. Ta svjetlost samo je simbol one svjetlosti o kojoj svake godine čujemo na ponoćki: "Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku ... svjetlost jarka osvanu".
Krist – "Svjetlo svijeta"
U nepreglednom nizu svjetlonoša pojavio se i Isus Krist, Božja Riječ, o kome je Ivan Evanđelista napisao: "On (život) bijaše svjetlo ljudima. I svjetlo svijetli u tami, i tama ga ne obuze... Svjetlo istinsko, koje rasvjetljuje svakoga čovjeka, dođe na svijet" (Iv 1,4 sl.). A jednoga dana Isus sam za sebe reče: "Ja sam svjetlo svijeta" (Iv 8,12). Riječi su to pjesničke i retorske, riječi koje otkrivaju ono što Isus jest i želi biti za čovjeka.
Isus je svjetlost svojom naukom koja uzvišenošću privlači velike umove, a jednostavnošću oduševljava neuke, koja sadrži najteža pitanja o Bogu, čovjeku i svijetu. Isus je svjetlost svijeta i svojim životom. On je za sebe mogao reći: "Učite se od mene, jer sam blaga i ponizna srca". "Primjer sam vam dao da i vi tako činite...". Ako je rekao: "Ljubite neprijatelje svoje...", sam je tako postupao, kao što svjedoče njegove riječi. "Oče, oprosti im jer ne znaju što čine...".
...
Marija "znak pouzdane nade" i "izvor svjetla"
Europi kojoj je potrebna nada i svjetlo Marija je "izvor i Majka svjetlosti", jer je rodila Krista "Svjetlo svijeta", jer je "Žena obučena u sunce" i svijetli Božjim sinovima na putu prema ostvarenju " novog neba i nove zemlje".
Ne bi trebalo iznevjeriti onu nadu koju je Sluga Božji papa Ivan Pavao II. osnažio svojim zadnjim pohodom našoj Crkvi i Domovini i svojim riječima. U Rijeci nam je poručio: "Današnje je društvo dramatično rascjepkano i podijeljeno. Upravo je zato i tako očajno nezadovoljno. Ali kršćanin se ne miri umorom i samim tijekom zbivanja. Budite narod nade!".
Često to moramo biti iako se katkada moramo nadati protiv svake nade kao i Abraham praotac naše vjere. Na nadvratku dvorca Frankopana stoji natpis "Dum spiro spero – dok dišem nadam se".
I mi se moramo nadati dok dišemo, do zadnjeg daha, i mi svećenici, i vjernici, mladi i stari, zdravi i bolesni, i cijeli narod i pojedinci, Crkva i društvo, nada će nam davati snagu potrebnu u životnoj borbi… (Sjemeništarac na zadnjem satu matematike: "Ne isplati se!"). Ne prepuštajmo se osjećajima beznađa, ne izgrađuje se ni Crkva ni društvo beznađem, nego "nadom i radom".
Post je objavljen 06.10.2009. u 08:30 sati.