Marketing
Graditelj i frulašica
Sanja Lovrenčić: »Zmije Nikonimora - Palača i vrt«, fantasy roman, Autorska kuća, Zagreb, 2008.
Minulih je godina zabilježeno nekoliko vrlo slabašnih domaćih pokušaja da se napiše monumentalan fantasy roman. Unatoč debelim svescima objavljenima kod respektabilnih izdavača, u nekim slučajevima čak i solidnoj marketinškoj potpori, kod žanrovske su publike ta djelca jako loše prošla, gotovo do razine sažaljenja nad utrošenim papirom i tiskarskom bojom. Međutim, da domaći autori mogu napisati itekako intrigantan fantasy, pokazalo se kroz kratke forme, kroz priče objavljivane u konvencijskim i tematskim zbirkama.
Pravi domaći fantasy roman, koji će nadići dosadašnjih nekoliko bljedunjavih, nemuštih, pa čak i slabo pismenih obrada klišeja svjetskih trash-verzija literature mača i magije, željno se očekuje već nekoliko godina. Po mom skromnom mišljenju, izgleda da smo ga napokon dočekali, barem u prvom dijelu najavljene trilogije Zmije Nikonimora Sanje Lovrenčić, spisateljice nedvojbeno potvrđene kvalitete i ugleda, i dobitnice već niza književnih nagrada.
Prvi dio trilogije (pod)naslovljen je Palača i vrt - kako će se zvati i kada će izaći drugi i treći dio, još ne znamo - no koncepcija i razvoj likova, radnje i ustroja zamišljenog svijeta (predstavljenog, naravno, i priloženim zemljovidima i poučno-informativnim umecima o njegovoj kozmološkoj mitologiji) na nastavke svakako obvezuju: toplo se nadam da projekt neće završiti samo na prvom dijelu kao nekakvoj pilot-epizodi.
Svijet u koji je smještena priča ovog romana nekakvo je predtehnološko doba. Uređenim ljudskim zajednicama, nalik na države, među kojima primat postupno preuzima jedno carstvo, suprotstavljaju se divlje horde s dalekog istoka; njihov upravo pokrenuti osvajački pohod pred kojim strepi »civilizirani« svijet pozadina je svih zbivanja u prvom dijelu romana. »Države« na području obuhvaćenom pripovijedanjem (recimo da je to jedan kontinent ili takvo što) različite su jezikom, kulturom, društvenim i socijalnim ustrojstvom, vrijednosnim sustavima, tradicijama i vjerovanjima, naposljetku i ekonomijom. U nekima je najcjenjenije graditeljsko umijeće i oblikovanje kamena, u drugima pak suživot s prirodom; u nekima je robovlasništvo podrazumijevajući poredak, u drugima je pak nezamisliva nesloboda ljudskog bića; u nekima je svrsishodnost osnova smisla svakog ljudskog djelovanja, u drugima se međutim poštuju hijerarhije mističnih znanja i posvećenosti. Magija, čarobnjačka umijeća i mjesta posebnih moći kanonski su fantasy-elementi u ovome romanu, iako je njihova doza odmjerena, čak i vrlo umjerena.
Pripovijedanje simultano teče na nekoliko razina, postupno razotkrivajući glavni zaplet: razdvajanje dvoje glavnih likova, dvoje ljubavnika, graditelja Arnea i frulašice Tisyje, i njihove sudbine u različitim dijelovima toga svijeta, koji u cjelini strepi pred istom opasnošću: navalama rase »bukača«, divljih osvajača koji su već razorili Tisyjinu domovinu Nikonimor. S blistavom graditeljskom karijerom iza sebe, naprasno prekinutom uslijed političkih intriga, Arne se stjecajem okolnosti zatekao u pograničju dalekog sjevera, dok se Tisya pred kaosom ratne slutnje sklonila u Utočište, čarobno mjesto koje prima žene koje stanovito vrijeme moraju provesti u - čekanju. Prisilna razdvojenost pridonosi - kako njihovu samopreispitivanju i formiranju osobnih samosvijesti o njihovoj misiji na ovome svijetu, o sadržaju dobrobiti što ga svatko od njih ponaosob ima prenijeti čovječanstvu - tako i učvršćivanju njihove ljubavne veze, osjećaja pripadnosti i odanosti, koji je međutim na kušnji prijelomnih događaja u svijetu oko njih.
Ovaj se roman može podičiti doista mnogim odlikama dobrog fantasyja. Postavke svijeta kao mjesta radnje umnogome su originalne, a mitologija, uloga magije, značaj pojedinih zanimanja, nijanse razlika među narodima i mentalitetima, u suživotu ili sukobu ljudi i ostalih rasa ili bića toga svijeta, vješto su isprepleteni s pojačavanjem dramatske napetosti. Također, za razliku od klasičnog pretežito »mačističkog« junačkog fantasyja, ovaj roman odiše »ženskom snagom«, i kroz događaje u Utočištu, i kroz biografske epizode pojedinih likova, pa i kroz sasvim akcijske scene borbi i ratovanja. Istinski ljubitelji fantasyja nikako ne bi smjeli propustiti ovaj roman, a ja željno i radoznalo - čekam nastavke!
(Objavljeno u Glasu Istre, 21. ožujka 2009.)
Post je objavljen 26.09.2009. u 21:37 sati.