Marketing
Misterij s početkom i krajem u Istri
Ernie Gigante Dešković: »Serenijeva enigma«, roman, Hrvatsko književno društvo Osvit, Rijeka 2008.
Iako su romani Iana Fleminga o čuvenom agentu 007 Jamesu Bondu, kako kritičari kažu, sasvim osrednje literarne kvalitete, planetarnu popularnost ovome liku i ovome autoru osigurala je serija filmskih adaptacija. No, dok su romani o Bondu, vele kritičari i književni povjesničari, pokušaji ozbiljnog špijunskog žanra u književnosti, filmovi o Bondu taj isti žanr nevjerojatno uspješno parodiraju. Kad je nešto dobro i popularno, onda neminovno doživljava obrade u parodijama pa onda nastaju - ponekad urnebesne, a ponekad i očajne - parodije parodija.
Taj mi je pomalo apsurdni slijed kreativnih utjecaja pao na pamet dok sam razmišljao o vezi romana Ernieja Gigantea Deškovića Serenijeva enigma i nevjerojatno loše planetarne uspješnice Dana Browna Da Vincijev kod. Neću duljiti zašto mislim da je Da Vincijev kod loš roman, dapače, smatram ga sramotom za književnost; reći ću samo da je cijela misterija kojom se taj bestseller bavi jasna od samog početka, a jedinu napetost gradi to što dvoje glavnih likova, također znajući misteriju od početka, nemaju vremena to jedno drugom kazati.
Začuđen, pače zaprepašten kako se taj nevrijedni knjižuljak prodavao u milijunskim nakladama, razmišljao sam kako bi mogao izgledati »lokalizirani« Da Vincijev kod, koji bi misterijom, mjestom radnje i likovima bio smješten u naše prostore, a stilom bi bio totalna parodija parodije, ako Kod smatramo parodijom na ranije vrlo dobre i vrlo uspješne knjige skupine britanskih novinara na istu temu (koji su, uzgred, bezuspješno tužili autora Da Vincijevog koda zbog plagijata). Ali, Ernie Gigante Dešković je razmišljao brže: njegov roman Serenijeva enigma upravo je to što sam priželjkivao.
Ne, nije Serenijeva enigma humoristični roman. Pisan je kao ozbiljna napetica, no upravo takav pristup, uz vrlo eruditsko baratanje detaljima i faktima iz povijesti, umjetnosti, arhitekture, religije i - za ovakvu temu neizbježno - okultizma i misticizma, otkriva nam autorovu namjeru da se sa svime time zapravo poigra, da naprosto pokazuje i dokazuje da se i s našim »igračima« može složiti čak i nešto bolje od onog što je svijet »popušio« u milijunima primjeraka. Naime, ako se dovoljno dobro poznaje vlastita povijest i kultura, ishodišta i sjecišta vlastitog identiteta, ako se razumije da oficijelni skrbnici identiteta današnjice - kultura, znanost, država, politika, religija - tim istim identitetom manipuliraju po dnevnim potrebama, oportunistički izvlačeći iz slojevitog nasljeđa civilizacije samo podobne sadržaje, tada takvom autoru doista nije teško smisliti priču u kojoj se likovi, citiram iz blurba na zadnjim koricama, »upuštaju u rješavanje dijabolične slagalice i stižu do zastrašujuće spoznaje o tajni koja se provlači kroz stoljeća i danas dolazi na naplatu - svima nama«.
Ekscentrični multimilijarder, zagrebački inspektor austrijskih korijena, pohlepni stručnjak za antikvarne knjige i vrhunska restauratorica starih slika - to su likovi koji u Serenijevoj enigmi jezde kroz misterije današnjice, s početkom radnje u Rovinju, nastavkom na raznim atraktivnim lokacijama širom svijeta (sasvim bondovski!) i epilogom u Opatiji. Međutim, u postavljanju misterije sudjeluju i likovi iz davne prošlosti, od slikara Hieronymusa Boscha do kuma naslovu romana, Rodolfa Serenija. Tajna se, naravno, počinje razotkrivati slučajno, a kako njeno razotkrivanje napreduje, entuzijazmu glavnih likova suprotstavlja se tamna snaga skrivene sile koja ne želi da tajna bude otkrivena.
Žanr tajnovitog trilera Dešković, osim napadno preozbiljnog stila kojim iz prošlosti izvlači sve čudnije i strašnije činjenice i indicije, parodira i odnosom prema likovima, nemilosrdno ih ubijajući, čak i one glavne, baš kad nam se učini da bi nešto mogli učiniti. I ne, ni u jednom trenutku nije jasno kako će se stvar dalje razvijati, tko će koga, i tko će uopće preživjeti. Izuzetno je zabavna Serenijeva enigma, i ne bih se nimalo začudio kad bi se netko upustio u otkrivanje tragova u našem stvarnom životnom prostoru na koje namiguje ova knjiga, baš kao što su se mnogi upustili u trasiranje ili raskrinkavanje Da Vincijevog koda.
(Objavljeno u Glasu Istre, 15. studenog 2008.)
Post je objavljen 26.09.2009. u 20:25 sati.