Ivan Glišić rodjen je 1942. u Pirotu. Deset godina kasnije, s roditeljima i bratom dolazi u Šabac, u očev zavičaj. Početkom šezdesetih uplivao je u rock and roll vode, s grupom tadašnjih mladih šabačkih buntovnika. U početku, bilo je nesuglasica s lokalnim organima vlasti, da bi mladim rokerima bio dat Dom omladine. Osnovan je Klub mladih stvaralaca (Glišić je bio prvi predsednik), Zavičajni klub studenata, slikarsko - pesnička grupa Boje i reči, pokrenuta četiri glasila za mlade, osnovan rock bend "Čivije" ...
Sve je ovo početkom sedamdesetih stopirano. Glišić svoj rad usmerava na Zagreb i na saradnju s bendom Roboti i Weels of fire, basiste Rajmonda Ruića. Ruić, kao kompozitor, Glišić, kao tekstopisac, uzdrmali su tadašnju Yu rock scenu svojim hitovima u interpretaciji Josipe Lisac, Darka Domijana, Dalibora Bruna, benda Tajm. Glišić se uključuje i u ekipu Nikole Karaklajića, voditelja "Veče uz radio" kultne emisije Prvog Programa Radio Beograda. S' Mišom Aleksićem, sada basistom Riblje Čorbe, i s organistom Lazarom Ristovskim autor je himne za ovu emisiju, a snima i singlove s mladim beogradskim i šabačkim rock bendovima. U "Džuboksu" je bio urednik za rock poeziju.
Pojavom punka, Glišić polako postaje kamen temeljac našeg undergraunda, ne samo svojim fanzinima, nego prvenstveno, samizdat i nonprofit, kultnim romanima:
"Jer znala je mama, mene će skrckati levi elementi", "Zdravo Kolumbo, ovde Amerika", "Plastično lice", "Rock and roll Warriors", "Dogfucker", "Ura, ura, matura", "Loši dečaci", "Ponoćni očajnik", "Čizme slobode", "Mars, punk struggle for life", "La džungla ili Niža rasa", ''Diler - Život u svetlosti" ...
Tu su i Glišićeve monografije "Bure i osame Miloša Crnjanskog" (prva nagrada na šifrovanom konkursu "Večernjih novosti" 1986, među tri stotine prispelih radova: "Mikelanđelo - avanture tela i duha", "Ključ od sebe ili Isidora Sekulić". Dovršio je i priredio za štampu "Zub šestica", posthumni autobiografski roman Dušana Savkovića, a u pripremi je Glišićev roman "Gvozdeni jahač ili Gorila IV", koji se nadovezuje na Savkovićeve romane o našim žestokim momcima u Parizu "Gorila I, II, III", i "U zagrljaju Pariza" ... Glišićevi undergraund romani prava su riznica grafita, mail i body arta, pa dr Radomir Djordjević uzima i njih za svoje sociološke studije naše subkulture. Ivan Glišić je prvi punk pisac u ex Jugoslaviji, od 1976. godine.
Glišićev roman 'Žuti ker' :
Tragikomediju o ljudskoj naravi sa zavođenjem, ljubavnom predigrom, četiri polna akta sa po trinaest orgazama i jednim jedinim svršavanjem u cijelosti je dostupan na
ovome linku