Knjiga "O Dendizmu i Georgeu Brummellu" Julesa Barbeya d'Aurevillya prva je knjiga prijevoda na hrvatski jezik tog francuskog klasika , i prva je knjiga u Hrvata koja tematizira pojavu, pojam i značenje Dendizma. Da bi sveobuhvatno zaokružila temat o Dendizmu, izvornom Jules Barbey d'Aurevillyjevom tekstu dodani su eseji o dendizmu velikana francuske literature (ti tekstovi također su po prvi puta objavljeni na hrvatskom jeziku): Baudelaire, Chateaubriand, Balzac, Fremy, Lemaitre, Belleroche, Dolto, Mathieu.
Jules Barbey d'Aurevilly jedan je od najvećih klasika francuske literature, a njegovu prvu knjigu prijevoda na hrvatski jezik "O Dendizmu i Georgeu Brummellu" možemo smatrati ključnom publikacijom koja se bavi distinkcijama Finoće, Stila i Elegancije, te koja (esejističko-biografskim analiziranjem paradigmatskog engleskog dendija Georga Brummella koji je začeo, formirao Modernog Muškarca) pozicionira Individualizam nasuprot impostiranih hipokrizijskih životnih normi temeljnom građanskom povlasticom. Naime, dendi je ideal u odijevanju i ponašanju, koji uzdiže ljepotu u materijalnoj kulturi dok se istodobno nad njom nadmoćno ističe, međutim Barbey d'Aurevilly u svom erudicijom i profinjenošću poticajnom tekstu dendizam tumači i kao jasni intelektualni stav, kao rebelijansko načelo koje ide puno dalje od urbane hladnokrvnosti i besprijekorne odjeće. Jer Dendi/George Brummell osim što na društveni i povijesni pijedestal stavlja samozatajnu kodiranost muškog odijela, on na horizont javnih zbivanja lansira prije svega istinskog umjetnika koji iz svoje estetizirane kote obzervira i komentira realnost u kojoj participira na način konstantnog kontriranja i satiriziranja svojega doba, stavljajući pod znak pitanja sam aktualni status quo. Pripadajući tradiciji slobodnih duhova te u potrazi za aksiomom ljepote koji bi redefinirao standarde materijalizma i liberalne svojevolje, uživajući čitajući D'Aurevillyjevu knjigu "O Dendizmu i Georgeu Brummellu", iz današnje perspektive zaključuje se da Brummell osorno tražeći slobodu zapravo predstavlja savršenu muzu za 21. stoljeće koja personificira protimbu sve unificiranijem konzumerizmu i korporativnom konceptu življenja (uz odavanje, dakako, kicoškom pleziru za dotjerivanjem). Drugim riječima, u određenoj primjerenosti tamne odjeće, u rigidnoj perfekciji linija koje slijede tijelo izdvajajući prednosti i anulirajući nedostatke, s londonskim krojačima na glasu zbog vladanja umjetnošću krojenja i materijalima koji ističu stas stvarajući savršeno tijelo koje abolira onoga koji ga nosi od uobičajenoga, dakle, u općoj simetriji kroja, gdje leži tajna Brummellova šnajderskog mirakula, demonstriraju se dendijevske moći kontra limita buržoaske svakidašnjice. Stoga, uzevši Barbey d'Aurevillyjev literarni motiv i smjestivši ga u sadašnjost, George Brummell se maestralno transformira u suvremenog postmodernističkog junaka.