Emisija za povijest otišla u povijest
Vjesnik, 2009-09-23
Emisiju »Znanja i spoznaje« teško je nadomjestiti. Kada se tome pridoda da je ove godine nestao i znanstveni prilog u jednom dnevnom listu, hrvatskim znanstvenicima, ali i ostalima koji su imali što kazati o tim temama, prostor za javnu izmjenu mišljenja dodatno je sužen
Kada sam u četvrtak, 9. rujna 2009., otvorio u ranim jutarnjim satima Prvi program Hrvatskog radija, bilo je jasno. Jedna je emisija otišla u povijest. Znanstvena emisija koja se emitirala dulje od dva desetljeća. Njen dugogodišnji naslov bio je »Znanja i spoznaje«, a urednik tijekom cijelog razdoblja Ante Bekić.
Svatko tko je imao što kazati na pristupačan način javnosti, a posjedovao je ime koje ga je kvalificiralo za sudjelovanje u emisiji, bio je dobrodošao. Neki i višekratno.
Bio je to ipak poseban napor. Trebalo je ustati ranom zorom, jer je emisija počinjala pet minuta poslije pet sati ujutro. Trebalo je izdržati ne samo razgovor s voditeljem, nego i odgovarati na brojna pitanja vrlo zainteresirane javnosti. A slušateljstvo se javljalo iz cijelog svijeta. Ima dosta zgoda ili iskaza koje sam zapamtio.
Jednom zgodom jedan se našijenac javio u emisiju odmah po njenu početku s pitanjem gostu kako će riješiti jedan carinski problem. Lijepi trenutak zbio se u rujnu 2000. Tada se u emisiji zbog vremenske razlike izvještavalo s Olimpijade u Sydneyu. Po izvještaju razvio se dijalog između izvjestitelja Ede Pezzija i gostiju o pojavi prvih stakloplastičnih brodica u Splitu.
Međutim, uvijek izvrsno pripremljeni voditelj vodio je suvereno u tom terminu, primjerice, razgovor o odnosu filozofije i tehnike. U emisijama su gostovali teolozi (prof. A. Rebić), liječnici (prof. V. Gruden), prirodoslovci (akademik V. Paar), inženjeri, ekonomisti i ostali društvenjaci te jezikoslovci (akademik S. Babić), kao i brojni drugi humanisti. Trebalo bi jednom objaviti listu gostiju u toj emisiji.
Barem u dva slučaja dogodilo se da su se upravo u toj emisiji objavili prvi komentari na neka zbivanja. Tako je u ožujku 2005. komentiran dan ranije objavljeni prijedlog razvoja Hrvatske koji je potpisao A. Babić. Prema bilješkama, među ostalim, je rečeno:
»Hrvatskoj vladi postavljeno je početkom 1992. pitanje treba li Hrvatskoj proizvodnja i pridodano je - u svijetu je jak informatički trend, pa to i u Hrvatskoj treba slijediti, ali ista tako ne bismo smjeli napuštati proizvodnju hrane i roba«.
Kako je tada vidio A. Babić razvoj Hrvatske podrug desetljeća kasnije? »Poslije dugo vremena ima tekstila, odjeće i obuće. Nema nafte, kemijske industrije i polimera, ali se predlaže kemijski grozd. Nema alatnih strojeva, alatničarstva. Nema onoga što se zove proizvodna osnova. Zato ima helikoptera, videoigrica i mobitela. Predlaže se povezivanje velikih s malima. Koliko sada imamo velikih, a recimo optimum je veliki:srednji i mali = 1: 3 do 6. Ali mali su manje djelotvorni. Oni zapošljavaju dvije trećine radne snage i ostvaruju oko 50 posto prihoda industrije«.
Zato nikoga ne trebaju začuditi neki dijelovi emisije četiri godine kasnije. U ožujku 2009. u emisiji je gostovalo čelništvo Društva za plastiku i gumu, zajedno s uglednim ekonomistom S. Kulićem. Prvi se put čulo na ovim prostorima o nevjerojatnom trgovačkom deficitu područja plastike i gume u 2007. Uvozno-izvozni deficit plastičnih materijala bio je podnošljiv, kojih tridesetak milijuna dolara. Da se "zeleno orijentirani borci" nisu riješili početkom stoljeća proizvodnje PVC-a, mogao je biti suficit u visini desetaka milijuna dolara.
Međutim, uvoz plastičnih i gumenih proizvoda premašio je izvoz za fantastičnih 910 milijuna dolara. Vjerojatno jedini put da se o tome javno raspravljalo, jer Vedriševim pripravnicima koji sada vladaju Hrvatskom gospodarskom komorom to nije bio niti je signal za uzbunu.
Ante Bekić je do svog umirovljenja prije nekoliko godina bio i urednik informativnih emisija na Prvom programu Hrvatskog radija. Posljednjih nekoliko godina prije umirovljenja njegova »Jutarnja kronika« imala je jednu posebnost na kraju emisije. Vrlo rado slušanu »Znanstvenu minutu«.
Emisiju »Znanja i spoznaje« teško je nadomjestiti. Kada se tome pridoda da je ove godine nestao i znanstveni prilog u jednom dnevnom listu, hrvatskim znanstvenicima, ali i ostalima koji su imali što kazati o tim temama prostor za javnu izmjenu mišljenja dodatno je sužen. A treba naglasiti - stanje u Hrvatskoj nije samo posljedica političkih odluka, uspješnijih ili manje uspješnih političara. Mnoge odluke u velikoj mjeri predlagao je dio članova znanstvene zajednice.
Hvala Anti Bekiću u ime svih kojima je omogućio u proteklom razdoblju da javno iznesu svoje stavove vrlo brojnom slušateljstvu.
Igor Čatić
Umirovljeni profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu
Post je objavljen 24.09.2009. u 05:40 sati.