Kućne grupe bismo mogli okvirno definirati kao male skupine kršćana najčešće okupljenih u nečijem domu kako bi slavili Boga, proučavali Riječ, međusobno se ohrabrivali, tješili, pomagali te izgrađivali u vjeri i zajedništvu.
Kućne grupe na izvjestan način slijede primjer prvih kršćana. Iz Pisma znamo kako su se prvi kršćani okupljali po kućama, kao male grupe vjernika. Ove su grupe bile integralni dio prve crkve, u kojima se na praktičan način jačalo zajedništvo i poučavalo vjernike Kristovom nauku. S vremenom, lokalne crkve su se institucionalizirale, ali je koncept malih grupa ostao podjednako aktualan do danas.
Zamijetimo da gotovo istovjetno iskustvo imaju i svi pripadnici malih ili novoosnovanih zajednica vjernika koji se danas okupljaju da bi slavili Gospodina, bilo u nečijem domu, bilo u crkvenim prostorijama.
Uistinu, ako ne uzmemo u obzir eventualne liturgijske ili teološke razlike, sastanci zajednice od nekoliko ljudi se u naravi malo razlikuju od sastanaka vjernika prve crkve.
No, iako se mnogi govoreći o kućnim grupama vole pozivati na rane kršćane, koncept kućnih grupa u obliku u kakvom ih danas poznajemo nešto je modernijeg datuma i uvelike se oslanja na iznimno učinkovitu službu kućnih grupa glasovitog koreanskog pastora David Yonggi Cho-a.
Prema dostupnim podacima, crkva koju vodi pastor Cho, Yoido Full Gospel Church u Južnoj Koreji imala je 2007. godine za nas nezamislivih 830.000 članova i to s tendencijom stalnog rasta. Uspješno funkcioniranje ove zajednice temelji se upravo na konceptu kućnih grupa.
Kod takvog mnoštva ljudi nezamisliv je uspješan pastoralni rad uvriježenim metodama rada. Stoga su kućne grupe postale neizrecivo važan i učinkovit način da se svakom članu crkve može pristupiti, poučiti ga, prepoznati njegove potrebe i potencijale, služiti mu i, po mogućnosti, osposobiti ga za daljnje služenje.
Kućne grupe mogu biti kreirane tako da predstavljaju "crkvu u malom", tj. da ih sačinjavaju ljudi različite životne dobi, obrazovanja ili interesa, no u mnogim današnjim crkvama uvriježena je praksa da se formira široka lepeza malih grupa s ciljem pokrivanja specifičnih potreba unutar lokalne zajednice.
Većinom se te grupe formiraju oko zajedničkih čimbenika kao što su bračni status, godište, služba, zadatak, osobne potrebe, životne okolnosti i sl. Tako, osim mješovitih kućnih grupa, susrećemo: grupe za učeništvo, grupe za zajedništvo, grupe za služenje, bračne grupe, grupe za one koji traže, grupe podrške, itd.
Takve male grupe ne moraju nužno nositi prefiks "kućne", već njihovo mjesto sastajanja može biti i crkvena zgrada kao i u bilo koji drugi prikladan prostor za njihovo djelovanje.
Promotrimo li funkcioniranje lokalnih zajednica vjernika lako uviđamo da se već i zajednice sa manjim brojem vjernika suočavaju sa nezanemarivim izazovima po pitanju učinkovitog služenja i obuhvaćanja vjernika djelotvornom pastoralnom brigom.
Pri tome jedan od ključnih čimbenika za učinkovito zadovoljenje potreba zajednice predstavlja broj ljudi aktivno uključenih u služenje unutar crkve. Opažamo da će bez obzira na broj članova, svaka zajednica štetovati ako nema dovoljno ljudi voljnih da se nesebično daju Gospodinu služeći potrebama Kraljevstva Božjeg.
K tome, sa rastom zajednice sve više raste i potreba za pojedincima koji će se aktivno uključiti u postojeće ili nove službe unutar zajednice i tako omogućiti zadovoljenje stalno rastućih potreba za brigom, služenjem i poučavanjem.
Iako će mnogi odmah pomisliti na punovremenu službu, postoje mnogi podjednako korisni i potrebni načini služenja u kojima, vjerujem, svatko može pronaći područje gdje i sam može pridonijeti.
Bez obzira da li je riječ o službi dobrodošlice, čišćenju crkvenih prostorija, sudioništvu u timu za slavljenje, služenju na malim grupama, služenju u timu za molitvu, čuvanju djece, služenju na kampovima i raznim događanjima, mogućnosti za služenje su praktički neiscrpne.
Ipak, da bi se ljudi u većem broju odvažili na služenje, neophodno je da ispravno razumiju ne samo svoje mogućnosti, nego i svoju ulogu (prava, obaveze i odgovornosti) unutar zajednice kojoj pripadaju.
Upravo ovdje možemo prepoznati koncept kućnih grupa kao osobito kvalitetan model rada kroz koji je učinkovito i kvalitetno moguće ostvariti slijedeće ciljeve:
1. građenje i jačanje zajedništva
Što je lokalna zajednica veća opažamo kako je sve teže ostvariti istinsko zajedništvo među vjernima. Uvođenje malih grupa omogućava članovima zajednice ne samo da se bolje upoznaju, nego i da izgrade čvrste i prisne odnose temeljene na kvalitetno provedenom zajedničkom vremenu, zajedničkim iskustvima i zajedničkim prilikama za služenje.
2. poticanje i osposobljavanje za služenje
U mnogima od nas krije se potencijal da uradimo mnoge korisne stvari za Krista, ali često puta toga nismo svjesni, ili nam možda nedostaje odvažnosti i samopouzdanja.
Kućne grupe nude obilje mogućnosti da svatko tko želi može sudjelovati u radu grupe na praktičan način.
Tako jedan član grupe može pripremiti kratko izlaganje o nekoj temi za diskusiju, drugi se angažirati na čuvanju djece, treći će možda napraviti kolač i donijeti sokove, četvrti pomoći u posluživanju, peti u čišćenju, šesti će povesti grupu u slavljenju i sl. K tome, netko će možda pomoći u prijevozu onih članova grupe koji nemaju automobil, ili će povesti brigu o članovima grupe koji zbog bolesti ili obaveza nisu bili u mogućnosti prisustvovati sastanku...
Ohrabreni i potaknuti samo naizgled malim službama na kućnoj grupi, neki će članovi poželjeti nastaviti služiti i izvan kućne grupe i tako aktivno pridonijeti čitavoj zajednici.
3. međusobna briga i podrška
Čim neka zajednica brojem naraste preko dvadesetak članova problem bliskosti ljudi koji ju sačinjavaju postaje sve izraženiji. U zajednici sa dvjestotinjak članova većina članova blisko komunicira sa jedva dvadesetak ljudi pri čemu kvaliteta odnosa sa ostalim članovima zajednice neminovno opada.
Uistinu je nemoguće učinkovito i kvalitetno brinuti o članovima takve zajednice samo kroz bogoslužja, bez obzira sastaje li se zajednica jednom ili više puta tjedno, pa i ovdje koncept kućnih grupa nudi dobrodošlo rješenje.
Kroz druženje i međusobno upoznavanje unutar poticajne okoline kućne grupe članovi grupe imaju divnu priliku najprije uvježbati se na praktičan način brinuti jedni o drugima, a zatim to iskustvo primijeniti i izvan grupe, na drugu braću i sestre u zajednici.
Na taj način kućna grupa bitno pridonosi kvaliteti odnosa unutar zajednice.
4. razumjevanje i primjena Riječi
Učeništvo je bitan, iako ne i najvažniji dio rada kućnih grupa. Ipak, kućna grupa je odlično mjesto za poučavanje kao i za zajedničko proučavanje Biblije, obzirom da je unutar male grupe lako ostvariti usmjerenu i konstruktivnu diskusiju o temama koje se obrađuju.
Tako članovi grupe kroz lekcije, pomišljanja, postavljena pitanja i dobivene odgovore zajedno duhovno rastu, pomažući ujedno jedni drugima da rastu u vjeri, proširuju duhovne horizonte te, jednako važno, da se međusobno ohrabruju i potiču na praktično življenje vjere koju ispovijedaju.
5. samoupoznavanje i ohrabrenje
Dijeljenje osobnih iskustava među članovima grupe, priznavanje vlastitih slabosti i teškoća koje prolazimo u svakodnevnom životu, te svjedočanstva i zahvale Bogu za sva dobra koja nam je uradio u našem življenju veoma su poticajni i korisni za razumijevanje samoga sebe, vlastitih postupaka i motiva kojima se vodimo u svakodnevnom kršćanskom življenju.
Uz to, zbog ograničenog broja ljudi koji tvore grupu (idealno 8-12 ljudi) kućna grupa olakšava proces komunikacije potičući sve sudionike na izricanje vlastitih stavova i pitanja. Također, ona olakšava pojedincima s poteškoćama u izražavanju da aktivno učestvuju diskusijama potvrđujući njihovu vrijednost i ravnopravnost kao članova zajednice.
6. molitva i slavljenje
Posljednje, ali ne i najmanje važno je zajednička molitva i slavljenje Boga. Bez toga bi kućna grupa ili bilo koja mala grupa bila tek sastanak istomišljenika.
Tek kada grupa kroz molitvu i slavljenje uđe u živi i prisan odnos odnos s Bogom, Duh Sveti može voditi grupu ka istinskom zajedništvu u Kristu Isusu, te staviti na njihova srca neodoljivu želju za nesebičnim i radosnim davanjem samoga sebe za potrebe Kraljevstva.
Iz svega navedenoga lako je vidjeti da koncept malih grupa predstavlja kvalitetan, plodonosan i nadasve dobrodošao način izgradnje, jačanja i učvršćivanja Tijela Kristovog u vjeri, zajedništvu i služenju, neovisno o veličini zajednice.
Vidljivi plodovi na takav način građenog zajedništva kao i izrazito pozitivne reakcije članova malih grupa zorno svjedoče o uspješnosti ovog koncepta kao jednog, ali nikako ne i jedinog alata za duhovni rast i razvoj Djece Božje.
Post je objavljen 22.09.2009. u 17:00 sati.