Marketing
ATLAS O VINOGRADARSTVU I VINARSTVU
VINO PIJ UMJERENO DA TI NE
POREMETI JELO IMETAK DUŠU I CAST
Njemacka poslovica
Publikacija „ Atlas hrvatskog vinogradarstva i vinarstva“ predstavljen je prošlog tjedna na Agronomskom fakultetu u Zagrebu. Autor te publikacije je prof. dr. Nikola Mirošević sa suradnicima. A suranici su slijedeći: prof. dr. Edi Maletić, prof. dr.Stjepan Husnjak, prof. dr. Vladimir Jelaska, prof. dr. Jasminka Karoglan Kontić , mr. Ivana Alpeza, mr. Jole Bolić, mr. Ivan Šestan , ing. agr. Miodrag Hruškar, ing. agr. Branka Mihaljević, ing. agr. Milorad Zoričić , prof. Marijan Ričković i novinarka Božica Brkan.
„Atlas hrvatskog vinogradarstva i vinarstva“ u 430 stranica sadržaja ima šest poglavlja i to :
1. Kroz povijest hrvatskog vinogradarstva i vinarstva ……st. 15
2. Sortiment loze u Hrvatskoj …………………………….. st. 67
3. Regionalizacija vinogradarskih područja Hrvatske …… st. 117
4. Vinogradarstvo …………………………………………st. 299
5. Vinarstvo ………………………………………………. st. 335
6. Vinorodnom domovinom ……………………………….st. 381
43 pod poglavlja, 56 karata vinorodnih područja i 1390 fotografija, a format publikacije je 34 x 24 cm.
IZ SADRŽAJA PUBLIKACIJE
U Atlasu su autor i suradnici opisali posebnosti etnografskog života i rada s vinom i vinogradom, sortimente važnijih podloga za vinovu lozu, vinske i stolne kultivare te njihove tehnološke i gospodarske značajke. Opisani su vinogradarski prostori kroz klimatske, geološke, pedološke uvjete uzgoja loze, biologija loze s fiziološkim mijenama, tehnološke specifičnosti osnivanja i uzdržavanja vinograda, te proizvodnja grožđa i sadnog materijala loze, postupci prerade grožđa, dorada i njega bijelih, ružičastih i crvenih vina standardne i predikatne kakvoće.
Da bi se što bolje odredila prirodni uvjeti razvoja vinove loze i tehnologija proizvodnje grožđa i vina sva su vinogradarska područja u svijetu obuhvaćena regionalizacijom vinogradarskih područja. Pojam regionalizacije, kako piše u Atlasu, znanstveno i stručno je utemeljen zakonskom odredbom kojom se šire vinogradarsko područje svodi u zemljopisne granice vinogradarskih jedinica. A ta se područja razlikuju po prirodnim čimbenicima: tlu, klimi, morfologiji, topografiji i utjecajima koji nastaju odlukom i voljom čovjeka, a to je
podloga, kultivar, tehnologija proizvodnje itd.
Regionalizacija vinogradarskih područja u RH utvrđena je 1978. a do danas su se dogodile male promjene koje su definirane Pravilnikom o vinogradarskim područjima u skladu sa međunarodnim odredbama i metodikom rada. Utvrđene su vinogradarske jedinice : vinogradarska regija, vinogradarska podregija, vinogorje i položaj odnosno lokalitet. Pravilnikom o nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze, utvrđeno je da se na područja RH mogu uzgajati svi kultivari vinove loze koji se nalaze na Nacionalnoj listi priznatih kultivara vinove loze i na sortnoj listi. Definiran je i pojam, piše u Atlasu „preporučeni kultivar vinove loze“ koje čini skupina kultivara, koji se mogu uzgajati na području vinogradarske podregije i od kojih se prizvode vina koja mogu nositi oznaku kontroliranog zemljopisnog porijekla. Rasprostranjenost vinograda u Hrvatskoj prikazana je na kartama u Atlasu. Zanimljivi su i podaci da u kontinentalnoj RH ima sedam vinogradarskih podregija : Podunavlje, Slavonija, Moslavina, Prigorje – Bilogora, Zagorje – Međimurje, Plešivica i Pokuplje u kojima je ukupno 39 vinogorja. U Primorskoj Hrvatskoj je pet podregija : Istra; Hrvatsko primorje, Sjeverna Dalmacija, Dalmatinska zagora i Srednja i južna Dalmacija u kojima su 32 vinogorja.
Publikaciju je izdala izdavačka kuća Golden marketing - Tehnička knjiga.
Post je objavljen 21.09.2009. u 19:44 sati.