SAŽETAK
Školjka toaleta i njegovo okruženje od vitalne su važnosti za psihofizičko zdravlje poreznih obveznika i za higijenske standarde civilizacije našeg naroda. Tijekom eksploatacije, toaleti su od strane pišača izloženi djelovanju agresivnih medija i kontaminanata, čiji biokemiski sastav i bakteriološka svojstva negativno utječu na dojam užeg okruženja mrljama, kapljicama, neugodnim mirisima i mogućnošću infekcije.
Zbog toga, bitan je interakcijski trokut osobnih navika korisnika - pišača, dizajna sanitarnog trakta i paleta djelovanja u prevenciji i sanaciji popratnih pojava korištenja sanitarnog čvora od strane, posebno, muške populacije.
U ovom radu eksperimentalno je istražen utjecaj položaja muškog tijela pri mokrenju, dužina njegovog spolovila i kut nastrujavanja fluida na stijenku šekreta sa posljedičnim uzorkom i radijusom distribucije kapljica. Rezultati su uspoređeni sa vrijednostima tipičnim za analogne ili alternativne tehnike mokrenja u hrvatskih muževa, uz zaključnu sugestiju mogućih pravaca razvoja relevantne tehnologije i daljnjih eksperimenata.
Ključne riječi: higijena toaleta, tehnike uriniranja, disipacija pišaline u trodimenzionalnom prostoru
1. UVOD
U modernom zapadnoeuropskom okruženju, anakronom djeluje reaktivnost odnosa čovjeka prema okolini. Reklame sugeriraju toksične antibakterijske gelove za čišćenje sanitarija, odmah nakon vijesti sa prilogom o crknutom ribljem fondu. Negdje u međuvremenu, muži ustaju od televizora i odlaze urinirati. Nešto kasnije, njihove supruge, majke, sestre ili sumuškarci zatiču zapišane toalete; školjke, poklopce, okolne pločice. Krug primjene ekološki štetnih sredstava za pranje, muškog uriniranja i pomora ribe nastavlja se. Nezanamariva je i negativna reperkusija po bračnu zajednicu, u kojoj se muško spolovilo asocijativnim nizovima pretvara u objekt mržnje, dok je istovremeno radni potencijal žena, supruga, B.a.B.a. i moguće sumuščadi sveden na neproduktivno, repetitivno čišćenje toaleta.
U ovom radu, razmatra se utjecaj mogućih čimbenika i prostora za optimizaciju sustava toalet – pišač – peračica: evidentno manjkav, pa i manipulativno seksističan dizajn wc školjke; slijepljenost muškog prepucija i otvora mokraćovoda početkom procesa uriniranja kao faktor distribucijskog uzorka mokraće i njezinog rasipanja prostorom; kvalitativni utjecaj sjedećeg položaja pri uriniranju nad stojećim te, posebno, postoperativni process monitoringa i otklanjanja mogućih zapišavanja u vlastitoj režiji.
Slijedom razmatranja, moguće je mjerivo i trajno unaprijediti civilizacijsku tekovinu – šekret – i vjerodostojno doprinijeti ravnopravnosti među spolovima, ali i unutar istospolnih stambenih zajednica u Hrvata.
2. EKSPERIMENTALNI PLAN
Ispitivanje čimbenika i mogućnosti prevencije zapišavanja šekreta podijeljeno je u više eksperimentalnih cjelina:
- Uspoređena je količina vantoaletne zapišotine ovisno a) o kutu napišavanja unutar školjke, b) ovisno o dužini muškog spolovila te c) ovisno o stajaćem ili sjedećem položaju.
- Analizirani su mehanizmi nastajanja karakteristične žute kaplje na donjoj strain prstenastog poklopca wc – školjke
- Uspoređena je složenost aktivnosti muškog uriniranja sa drugim tipično muškim aktivnostima (pilotiranje, upravljanje automobilom, konstruiranje hidrodinamički optimiziranog profila za fluid varijabilnih dinamičkih parametara).
- Rezultati i analiza: Provođenjem Multi – Layer – Linearization (MLL) postupka uz paralelnu primjenu Metode konačnih elemenata, determinirane su sintetičke točke moguće interdisciplinarne prevencije zapišavanja toaleta.
2.1. Kut napišavanja, dužina spolovila i položaj tijela kao utjecajni faktori
Eksperiment je podijeljen u tri etape.
U prvoj, pišači su u tri serije po tri piša ciljali različite karakteristične točke wc – školjke, kako bi se potvrdila mogućnost upravljanja distribucijskim uzorkom kapljica mokraće preko kuta napišavanja (uzimajući u obzir pretvorbu potencijalne energije u kinetičku te kinetičke I kinematičke aspekte gibanja duž trajektorija).
Dobiveni uzorci snimljeni su i analizirani u smislu disipacije, karakterističnih koncentracijskih polja urina na pločicama i granicama eksperimentalnog sustava.
U drugoj fazi, prethodno je apstrahiran model prosječnih vrijednosti zapišavanja ciljanjem na jednu oglednu točku. Pišači različitih duljina spolovila u tri su serije po tri piša gađali tako utvrđenu točku, a mjerene su i za analizu evidentirane slijedeće vrijednosti: duljina ćune, gustoća kapljica po obodu toaleta, gubitak volumena mokraće u vanšekretno okruženje u odnosu na anticipiranu ukupnu količinu (okolopiš).
Treća faza eksperimenta dopunjava prve dvije. Pišači ponavljaju tri serije po tri piša u komparativnom, sjedećem položaju.
2.2. Efekt žute kapi na donjem obodu poklopca
Eksperimentalnim planom bila je predviđena pojava ovog fenomena tijekom provođenja eksperimenta opisanog pod 2.1. Međutim, niti varijacijom kuta napišavanja školjke, niti uzimanjem u obzir dužine ćune, nije tijekom eksperimenta bilo moguće replicirati nastanak žute kapi na donjem obodu poklopca toaleta, koji je česta pojava u eksploatacijskoj praksi.
2.3. Algoritam radnje u relativnoj usporedbi
Relevantna ispitivanja i dostupna literatura ukazuju, kako je muško pišanje u toalet načelno definirano slijedećim algoritmom: pronaći toalet –otkopčati šlic – izvaditi pišu – povući kožicu (ako postoji) – naciljati sredinu otvora toaleta – korigirati mlaz ka zoni manjeg zašpricavanja (prijelazna vertikalni odvod ili rub sa vodom) – otresti mitsku posljednju kap – pospremiti iza sebe – pogledom prekontrolirati a) toalet i b) šlic.
Ovaj je algoritam potvrđen socioantropološkim promatranjem tijekom eksperimenata opisanih pod 2.1. i uspoređen sa složenijim kibernetskim i intelektualnim slijedovima paralelnih i serijskih inputa i čvorišta odlučivanja.
Presjek informacija i vrijednosti, kojima muškarac mora vladati, deriviran je iz prosječnog ciklusa upravljanja Airbusom A 319 od polijetanja do zaustavljanja; upravljanja Audijem Q7 po Zelenom Valu u 16:10 i hidrodinamičkim eksperimentom ponašanja trupa novog 'rvackog broda (NRB) po serijama od sedamdeset i četiri parametra.
Potvrđena je relativna jednostavnost algoritma pišanja u odnosu na neke druge muške domene.
3. Rezultati i analiza eksperimenta
Eksperiment opisan u ovom radu potvrdio je slijedeće:
1. Kut napišavanja bitno, kvalitativno i kvantitativno, utječe na distribucijski uzorak zapiša u i oko wc – školjke. Minimalna kapljična emisija zabilježena je za minimalne (najblaže) kuteve napišavanja sa tendencijom paralelnima, uz eksponencijalni prirast okolnog zapiša povećavanjem vrijednosti kuta napiša. Korektivno djelovanje moguće je dakle odabirom kolinearne tendencije mlaza i korpusa školjke.
2. Unatoč uvriježenom mišljenju, dužina ćune ne utječe bitno niti jednoznačno na zapišavanje toaleta. Unatoč manjoj polaznoj potencijalnoj energiji fluida u slučaju duže ćune u odnosu na tzv. Nul-liniju toaleta, distribucijski uzorak zapiša vrlo je sličan zapišu iz kraćeg penisa. Dapače, ustanovljen je negativan efekt kutnog pomaka veće ćune u odnosu na manju (“balističko nošenje”) – veća ćuna na male upravljačke pomake reagira većim kutnim otklonom mlaza, te se nameće korištenje mono- ili tripod sličnog fotografskom, radi stabilizacije mlaza.
3. Dio eksperimenta proveden u sjedećem položaju pišača samo je u jednom slučaju doveo do pojave žute kapi na obodu toaleta, što u ukupnosti eksperimenta autor zanemaruje. Niti jedan drugi pokušaj nije rezultirao emisijom kapljica van predviđenog prostora.
4. Efekt žute kapi očito nije adekvatno analiziran u pripremi eksperimenta, te je nužno dodatno razraditi ulazne postavke obzirom da je samo jedan parcijalni ciklus proizveo očekivani efekt na donjem rubu poklopca. Moguća je načelna povezanost takvog traga sa kohezijom, adhezijom i sušenjem fluida na poklopcu nakon slijevanja na donju stranu, ili akumulacija te sušenje fluida na ovome mjestu slijedom kontaktnog cijeđenja sjedenjem pišača na školjci – ove pretpostavke pružaju osnovu daljnjem eksperimentiranju.
5. Usporedba algoritma odlučivanja i djelovanja uriniranja u toalet sa složenijim slijedovima muškog djelovanja potvrđuje njegovu primarnu jednostavnost u izvedbi i ne sugerira relevantne mogućnosti relativiziranja. Efekti uriniranja i zapišavanja wc-a utoliko se velikom vjerojatnošću mogu povezati sa subjektivnim faktorom izvršitelja, uz isključivanje većine objektivnih pretpostavki obuhvaćenih ovim eksperimentom.
Analiza provedenog eksperimenta upućuje na zaključak, kako signifikantan okolopiš tijekom muškog uriniranja u toalet nije moguće povezati sa anatomijom operatera, ukoliko su pridržane opće pretpostavke deambalažiranja, ciljanja i korekcije paljbe. Time je primarni utjecaj na zapišavanje determiniran u subjektivnoj domeni, ignoranciji ili pukoj nekulturi pišača.
U objektivnom području uzročno – posljedične veze, kut i ciljna točka pišanja, uz potrebu pridržavanja minimalnog kuta radi umanjenja disipacije mokraće, nude pouzdanu metodu kontrole mlaza u interakciji sa granicama i okolinom sustava.
U kombinaciji sa sjedećim položajem tijekom uriniranja, postižu se rezultati koji etabliraju novu kvalitetu procesa - ujedno, ova obzervacija dodatno sugerira trenutnu neadekvatnost dizajna toaletne školjke za mušku anatomiju.
Hrvatsko gospodarstvo u ovoj činjenici može prepoznati tržišnu šansu.
Primjena spoznaja ovog rada može znatno umanjiti jalovo vrijeme i rad suukućana na uklanjanju zapišavanja toaleta i ujedno mjerivo doprinijeti očuvanju okoline smanjenjem korištenja dezinfekcijskih sredstava.
Kao moguć pravac daljnjeg istraživanja utvrđena je sadomazohistička sprega pišača i čistača/čistačice, dodatno uz osvrt na primarnu i sekundarnu socijalizaciju muškaraca u patrijarhalnoj sredili ili/i uz samohranog roditelja.
Post je objavljen 18.09.2009. u 12:49 sati.