Američka najava o odustanku od gradnje proturaketnog štita u Europi naišla je na prve pozitivne reakcije NATO-a i Rusije koja je u projektu vidjela prijetnju vlastitoj sigurnosti, no neki analitičari drže da bi potez mogao ohrabriti ruske jastrebove, pišu agencije.
Glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen (slika) pozdravio je odluku Washingtona, prenosi agencija AFP.
Odluka Bijele kuće odražava "nedjeljivost sigurnosti svih saveznika", a "pozitivan je korak" to što će svi saveznici biti "uključeni u razgovore", a to je u "interesu naših partnera u istočnoj Europi", rekao je Rasmussen.
Na temelju procjene o smanjenju prijetnje iz Irana, predsjednik Barack Obama odustaje od proturaketnog štita na tlu Poljske i Češke, kojim je njegov preteča kanio štititi zapadne interese od mogućih raketnih napada nekontroliranih država.
Rusija je pozdravila odluku i odbacila tvrdnje da je to isposlovala tajnim sporazumom s Washingtonom.
"Odluka američkog predsjednika dobro je promišljena i sustavna te odražava razumijevanje da se bilo koja sigurnosna mjera ne može temeljiti isključivo na osnovi jedne države", citira agencija AP Konstantina Kosačeva, predsjednika vanjskopolitičkog odbora u Dumi (donji dom ruskog parlamenta).
Rusko ministarstvo pozdravilo je "dobru vijest za Rusiju", a glasnogovornik Andrej Nesterenko poslije je odbacio medijske tvrdnje o tajnome sporazumu.
"Mogu reći da to ne odgovara našoj politici i načinu rješavanja bilo kojeg pitanja", rekao je Nesterenko.
Aleksej Arbatov, čelnik Centra za međunarodnu sigurnost Ruske akademije znanosti drži da će odsad Washington i Moskva moći bolje surađivati u pristupu prema Iranu te će "Rusija spremnije stati uz SAD kad treba zagovarati oštrije sankcije protiv Irana".
Britanski Reuters prenosi pak ocjene zapadnih diplomata u Moskvi da bi tvrdolinijaši u ruskome vodstvu mogli odustajanje od štita tumačiti kao američko slabljenje.
"Umjesto da se sada snažnije povežu sa SAD-om, oni (tvrodolinijski orijentirani ruski dužnosnici) mogli bi pritiskati i više kako bi ojačali rusku moć u bivšem sovjetskom bloku", piše Reuters.
Ukrajina, Gruzija i drugi neprijatelji Kremlja prvi bi osjetili posljedice takve nove politike.
Neimenovani zapadni diplomat ocijenio je da su izgledi za rusku vojnu intervenciju na Krimu 50 naprama 50.
Na Krimskom polutoku, koji je do 50-ih godina bio ruski teritorij, nalazi se ruska Crnomorska flota i to bi moglo biti žarište.
Druga moguća meta je Gruzija, koju vodi prozapadno usmjeren predsjednik Mihail Sakašvili. Gruzija i Rusija prije godinu dana ratovale su zbog odmetnute gruzijske pokrajine Južne Osetije.
O američkoj odluci obaviješteni su i službeni Prag i Varšava.
Obama nas je uvjerio da "će se strateška suradnja" Češke Republike i Sjedinjenih Američkih Država nastaviti te da Washington drži Češku jednom od svojih najbližih saveznika, rekao je češki premijer Jan Fischer.
Poljski dužnosnici nisu željeli komentirati odluku sve dok je Bijela kuća i službeno ne objavi.
Ovo je 1320 blog post na OPSA blogu
Post je objavljen 17.09.2009. u 16:35 sati.