Za stolom
Pognute glave
Prinose žlice ustima
Tišina
Posljednja ljetna većera
Samo pas proteže svoje tijelo
Gledajući prema vratima
Na zidu vise čizme od crvene kože
Brodski konopi u dalekoj preriji
Slike nepoznatog neba
Samo tišina
Duge zrake ne zalazećeg sunca
Mornari nagnuti na palubi
Valovi mijenjaju boju
Kristalne kapljice lijepe se za pramac
Na nebu je ostala samo jedna zvijezda
Struja je promjenila smjer
Vjetar je postao mek i dodiruje lica
Poput majčinog dlana
Na cesti u sutonu proteže se sjena
Daleko preko hotizonta
Mir koraća mojom ulicom
Meko i tiho nosi dan
Samo pas proteže svoje tijelo
Gledajući prema vratima
Sad' sve je stalo
Otkucaji sata
Okreću kazaljke
Hologrami u nama
Početak i kraj u istom času
Kišni dani na tvom licu
Svjetlost iluzije u mojim očima
Poderane cipele na tvojim nogama
Voda puni korito djetinjstva
Razasutim poljskim cvjetovima
Kiše i padaju misli
Podiže se razina
Unutar sebe same
Glava puna
Pjeva slavuja
Samo pas proteže svoje tijelo
Gledajući prema vratima
Ruka izorana brazdama
Plugovi sijača
Bez molbe i opravdanja
Razaraju san Zemlje
Noževi klize nad zamišljenim tanjurima
Vilice ravnomjerno pokreću desni
Hrana je svjetlo ili tama
Gdje si ti
Skrivena iza gondola
Beskonačnih kanala
Vesla dodiruju valove
Rijeke više ne teku u more
Izmjenjeni pogledi nad stolom
Ruke položenih dlanova
Drvo
Pogledi se međusobno upijaju
Noć više ne postoji
Prošle su zadnje kiše
Duginih boja
Kapljice na tvom radosnom licu
Samo srca kucaju na slikama
Rastapajući se u oceanima dubine i ponora
Ljubav
Samo pas proteže svoje tijelo
Gledajući prema vratima
Simboli prolaska u daljine
Mjesta sa kojih se ni krenulo nije
Zlatni listovi zelenih boja
U raspjevanim krošnjama
Neprolazne mladosti
Zaljubljenih dječaka
U vlastita lica
Veseli djevojački glasovi
Dopiru sa nebeskih poljana
Uvojci lepršaju na onom istom dragom vjetru
Pristiglom na valu dubina
Samo pas proteže svoje tijelo
Gledajući prema vratima
Poznaješ li onoga kojem govoriš
Volim te
Poznaješ li onoga koji govori
Volim te
Dodirni rukama meku prašinu
Bosonogi koraci tiho prilaze i donose
Mijenu nepostojanja
Slijevaju se kapi duginih kiša
Niz lica
Za stolom
Podignute glave
Tišina
Zidovi prozračni kao nebo
Sjajnih zvijezda
Posljednja ljetna većera
Samo pas proteže svoje tijelo
Gledajući prema
Zvijezdama
COPYRIGHT
miljenko_trnsko2002@yahoo.com
Post je objavljen 15.09.2009. u 20:35 sati.