Studija OECD-a ‘Pogled na obrazovanje 2008.’ otkriva da hrvatski prosvjetari rade ispod prosjeka EU
ZAGREB - Hrvatski nastavnici možda imaju najnižu normu u Europi, međutim, taj podatak nije relevantan jer trajanje nastavne godine ili broj sati provedenih u učionici nisu povezani s uspješnošću obrazovnog sustava - izjavio je Zlatko Šešelj, vlasnik zagrebačke Privatne klasične gimnazije, reagirajući na Vladinu najavu da će povećati normu nastavnicima.
Prema statističkim podacima OECD-a, norma za hrvatske učitelje je među najnižima u Europi: oni rade od 20 do 22 sata u nastavi, Danci moraju predavati 27 sati tjedno, Nijemci 28 sati, Francuzi od 23 do 27 sati.
Problem je u cijelom društvu
Nije isto učiti dijete da bude pošten i marljiv u Hrvatskoj ili u Finskoj
profesor Zlatko Šešelj
- Nije isto raditi 100 sati više u jednom turnusu i sa 20 učenika u razredu, kao u Francuskoj, ili u tri smjene sa 40 učenika. Francuzu ne možeš objasniti što znače ‘tri turnusa’. Međutim, još je veća razlika raditi u školi i učiti dijete da treba biti pošten i marljiv u Finskoj, gdje je korupcija nepoznat pojam, ili u nekoj zemlji u kojoj barba Luka imenuje direktora željeznica - smatra Šešelj.
Kod nas nije problem u školskom sustavu, tvrdi, nego u cjelokupnom društvu, kojem je obrazovni sustav već dugi niz godina sušta suprotnost.
- Mi imamo učenike koji nam se smiju kad im kažemo da će biti uspješniji ako budu učili - ističe Šešelj.
- Svi imaju dulju nastavu nego mi. Mi smo zemlja čiji učenici imaju najkraću školsku godinu i onda je, naravno, program preopterećen - kaže Drago Bagić, ravnatelj zagrebačke Druge gimnazije iz Križanićeve.
Ravnateljica Desete gimnazije Ivana Supeka, Roksanda Smolčić Krnić, kaže kako jest činjenica da nastavnicima dugo nije povećana norma, ali dobili su nove poslove.
Norma ista uz nove poslove
- Norma je ista godinama, ali uvedene su nove obaveze koje su nastavnicima povećale administrativni dio posla. Tko računa da imamo čitav niz novih zaduženja? - pita ravnateljica. Neka od tih zaduženja nabraja njezina kolegica Jasmina Hamer iz OŠ Tina Ujevića: ispunjavanje pedagoške dokumentacije, upisivanje u matične knjige i unošenje e-dokumentacije, odnosno ocjena u informatičku bazu podataka.
Roksanda Smolčić Krnić X. GImnazija:
Nastavnicima su uvedeni i dodatni administrativni poslovi
Zlatko Šešelj, privatna Klasična gimnazija:
Naši nastavnici rade i u tri smjene sa po 40 učenika
Loši su uvjeti rada, a razredi su preveliki
Hrvatski nastavnici nemaju najnižu normu u Europi, ali zato rade u nemogućim uvjetima, u razredima s najvećim brojem učenika i bez mogućnosti napredovanja, tvrde u Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjim školama Hrvatske. Ističu kako je publikacija OECD-a ‘Education at a Glance 2008.’, na kojoj se temelji teza o preniskoj normi, zloupotrijebljena te kako su korišteni samo podaci za osnovnu školu. Srednjoškolska norma hrvatskih nastavnika je, pak, tvrdi u priopćenju predsjednik Branimir Mihalinec, upravo među najvišima u Europi: u Hrvatskoj iznosi od 700 do 770 sati, u Austriji 589 sati, Češkoj 611 sati, Finskoj 547 sati, Francuskoj 616 sati, Italiji 601 sat, Španjolskoj 693 sata, Njemačkoj 714.
Istodobno, tvrdi, prosjek broja učenika u razredu svih zemalja obuhvaćenih istraživanjem varira od 18 u Češkoj do 29 u Španjolskoj. Prema našem Državnom pedagoškom standardu predviđeno je tek do 2022. godine smanjiti broj učenika na 24 po razredu! U Hrvatskoj ima škola koje rade u tri smjene, čak i po dvije škole koje rade u istoj zgradi u dvije smjene. (K. T.)
A sad pitanja za vas:
Imate li ideja za promjene? Da li je rjesenje u dva turnusa ili jednom, s produzenim boravkom? Za to je vjerojatno potrebna gradnja novih skola. Ali, zar ne bi skole trebale biti vaznije od raznih stadiona i dvorana za koncerte?