Kroz gužvu je prošao najdeblji patuljak i stao ispred Popija.
“To je poglavica “Veliki Grom”, moj otac, a pored njega je moja majka.” veselo će Popi, i zagrli debelog i malu zelenu gmazicu.
U njihovu čast domoroci su priredili veliko veselje, pekli su se roštilji, ražnjići i čevapčići, pila se piva od palme, pjevalo se, i plesalo.
Johnny je razgledavao otok.
Planeta je bila pod zaštitom svemirske federacije, strogo zaštićen rezervat, zbog zaostale civilizacije patuljastih gmazova.
Priroda je bila prekrasna.
Otoci, palme, plaže, male kućice od palminog lišća.
Ugodna klima, divan zrak, pun mirisa egzotičnog cvijeća, lagani povjetarac donosio je mirise .
Pijesak na plaži je bio ugodan za hodanje, a more mirno, idealno za kupanje, bistro, plavo,
Čuo se pjev ptica i pjesma pijanih i veselih domorodaca
Johnny je šetao pored obale, valovi su izbacivali raznobojne školjke, to je bio novac za domoroce!
I kamenčići na plaži bli su čisti bijeli, zlatni, prozirni, šareni, kao biserčići, svi su bili mali, okrugli, i iste veličine ,
bilo je divno za hodati.
Zrele smokve su mamile na rubu plaže.
Johnny je mislio na Tonku.
5.8.(Raznobojne mirisne ruže umivaju se rosom,
a palme stidljivo skidaju pramenove magle,
i pokazuju se obline brežuljaka šumovitih,
tamo gdje spavaju želje,
Gle, večernje sunce dotaklo je šumu,
a ona je vesela i vlažna,
zadrhtala od čežnje...)
Post je objavljen 13.09.2009. u 20:46 sati.