Socijalizam
je znanstveno socioloska teorija ciji su autori K. Marx, F. Engels, D. De Leon.
Socijalizam je besklasno drustvo najvisih civilizacijskih domena , koji je ostao poznat po rijecima Marksa kao Komunizam na djelu, u toku 72 dana Pariske Komune, od 18. 3.- 28.5.1871. i cije su tekovine simbolizirane sve do danas u 1. Internacionali.
Uranjena sudbina njenog poraza nikad se poslje nije oporavila.
Pariska Komuna bila je odraz sazrijelog burzujskog drustva, i zahtjev za njegovu smjenu novim socijalisticko drustvenim uredjenjem.
Mladi proletarijat kao da je tom revolucijom tek trgnuo iz blazenog sna svog burzujskog starca i pokrenuo njegov opstajuci instinktni poriv klasne tastine.
Neiskusni proletarijat nije bilo tesko nadmudriti uronulim smicalicama, taktickim reformama, sve do potkupljivanja dijelova podcinjene klase, ucvrscivanje saveza sa krscanskim farizejstvom, domacom i Pruskom soldateskom, malogradjanstinom i filistarskim intelektualstvom.
Marx prvi uvidja da pobjede u jednoj bitci ne oznacavaju vidne drustvene pomake.
„Socijalisticka revolucija bit ce izvojevana tek zbirom njenih poraza“.
Da bome da Marx nije imao svojevremeno razloge sagledavanja svih nadolazecih drustvenih pogubnosti koje ce proizici iz burzujske agresivnosti, u kojoj se dokazala sposobnom ne biranja sredstava na postizanju svog klasnog interesa.
I ako joj je na tom djelu prva pritekla u pomoc upravo svjetska ljevica Druge i Trece Internacionale, sam Lenjin koji je neuspjelom Oktobarskom revolucijom na zaostalom euro-azijskom kontinentu, na 10. kongresu SKPb svecano predao njene tekovine u ruke birokratskoj azdaji Staljinizma, i sto je vec bilo posve dovoljno da se socijalisticka revolucija odgodi, mozda i za dolazeca stoljeca, kao i dodatni porazavajuci rezultati Prvog svjetskog osvajackog rata, radjanje europskog Fasizma i Nacizma, koji zajedno sa Staljinom vode svijet u novu kataklizmu Drugog svjetskog rata i tektonske ekonomske krize ugradjene u burzujsko anakroni sistem, koji se ovuda jos uvijek vucara nekim pukim prirodnim zakonima inercije, nakon sto je smaknuto preko sto milijuna proleterskog zivlja kao tehnoloskog viska radne snage u naglom industrijskom razvoju 20. stoljeca.
Post je objavljen 09.09.2009. u 19:42 sati.