Supovi sve ugroženiji
Građani pomažu u spašavanju zaštićene ptice-strvinara...
OVOGODIŠNJE BROJKE O STRADAVANJU BJELOGLAVIH SUPOVA POTVRĐUJU DA JE KVARNERSKA KOLONIJA SVE UGROŽENIJA
Građani pomažu u spašavanju zaštićene ptice-strvinara
Od svibanjskih prvih letova ove godine izleglih bjeloglavih supova,
registrirano je uginuće njih osam, a od sigurnog uginuća spašeno ih je deset
BELI – Od svibanjskih prvih letova ove godine izleglih bjeloglavih supova, registrirana je uginuće čak njih osam, a od sigurnog uginuća u Eko Centru Caput Insulae Beli spašeno ih je deset, od kojih je najnoviji pronađen nedaleko trajektnog pristaništa Valbiska na Krku. Po prvim pretpostavkama spašeni sup ozlijeđen je u naletu automobila, ali to tek treba potvrditi nakon detaljnog pregleda u oporavilištu. Inače, brojke su poražavajuće i potvrđuju da je kvarnerska kolonija supova sve ugroženija. Ove godine u
svibanjskom markiranju prstenovano je 49 supova, a još su tri pronađena i spašena supa bila bez markera što je naknadno učinjeno u Eko Centru pa su ove godine ukupno markirane pedeset i dvije mlade ptice. Kako sva gnijezda supova nisu dostupna volonterima Eko centra, dio ptica svake godine ostane bez markera, a procjenjuje se da ih se ove godine na Cresu, Plavniku, Prviću i Krku, ukupno izleglo maksimalno šezdesetak. S obzirom da ih je već najmanje osam uginulih i još deset stradalih, brojke zabrinjavaju, a Eko Centar i ptičja bolnica u Belom postaju sve važniji segment održanja
ove ugrožene ptičje vrste.
U spašavanju supova od velike pomoći su građani koji su očito i
ekološki vrlo osvješteni i osjetljivi pa tako daju značajan obol
preživljavanju stradalih ptica. Osim ekipe Eko Centra, koja u obilasku
ornitoloških rezervata prva opaža stradale supove, najčešće na
stradavanje upozoravaju upravo građani. Tako je, među ostalim jedan sup u srpnju spašen na Krku, a o njegovom stradavanju izvijestio je bračni par Car iz Crikvenice, nakon što su uočili supa kojem je prijetila smrt od utapanja za većih valova. Sup je sljedeći dan spašen od ekipe kojom je koordinirao gospodin Cindrić iz Javne ustanove »Priroda«. Sup je smješten u oporavilište u Belom, a radi se također o ovogodišnjem mladom supu koji je prilikom prstenovanja dobio ime Pustinjak. Početkom kolovoza su u Eko centru dobili dojavu o stradavanju supa od lošinjske Udruge »Plavi svijet«, kojima je evropski prvak u podvodnom ribolovu Lošinjan Danijel Gospić javio da sup stoji u pukotini stijene u razini mora u Ornitološkom rezervatu »Pod Okladi« na Cresu.
U oporavilištu nisu uočeni znaci trovanja, pa se pretpostavlja da je i ovaj sup, nazvan Palma, još jedna od žrtava turističkih uznemiravanja brodovima koji prilaze preblizu stijenama u rezervatu. Ispod litica otoka Plavnika, polovinom kolovoza, supa po imenu Aricija, izvadio je bračni par Mehić iz Zagreba, koji su pticu spasili od sigurne smrti.
Spašavanje je Eko Centar koordinirao mobitelom, nakon što su
spasitelji pomoć zatražili od službe 112, a sup se oporavlja u ptičjoj
bolnici. Već 21. kolovoza uslijedioU oporavilištu 22 ptice
Oporavilište u sklopu Eko Centra Caput Insulae Beli djeluje od 1995. godine. Od tada je u otočnoj ptičjoj bolnici liječeno 128 ptičjih
pacijenata. Sada su u oporavilištu 22 ptice. Od ove godine na
rasploganju su im mnogo bolji bolnički uvjeti nego ranijih godina, jer
je oporavilište obnovljeno i prošireno i pruža znatno bolje mogućnosti za oporavak i pripremu ptica za slobodu, nego što je to bilo ranije.
Gnijezda na strmim liticama
Bjeloglavi sup jedna je od četiri vrste strvinara koji žive u Europi,
ali je jedini koji još obitava na kvarnerskim otocima. Preostale tri
vrste su starješina, kostoberina i crkavica nestale su iz naših
krajeva u posljednjih nekoliko desetljeća. Otočna populacija koja
obitava na Kvarneru, jedinstvena je stoga što ovdje supovi gnijezda
svijaju na okomitim liticama tik nad morem. Supovi su veličanstvene
ptice dužine 95-110 cm, prosječne težine od 8 – 10 kg, a raspona krila od 2,4 do 2,8 metara. Hrane se samo strvinama i nikada ne napadaju živi plijen. Jako su dobri letači, a zbog svoje veličine i fiziologije uglavnom lete klizeći i jedreći. Dosežu spolnu zrelost s oko pet godina. Po osamostaljenju, krajem kolovoza i u rujnu, mladi napuštaju koloniju i kreću na višegodišnje lutanje. Ptice koje prežive do spolne zrelosti, vraćaju se u rodnu koloniju, ili drugu rasplodnu koloniju, kako bi se parili i razmnožavali.
S. P. - je novi poziv za spas supa, koji su uputili bračni par Petra i Robert Paolović iz Rijeke, koji su javili u Eko Centar da su u Ornitološkom rezervatu, ispod litica otoka Prvića, vidjeli supa kako čuči na stijeni tik uz more. Zahvaljujući brzini i entuzijazmu Andreja Radalja i Borisa Endea sup je spašen, a Eko Centar je supa preuzeo na trajektnom pristaništu Merag i istu je večer bio zbrinut u oporavilištu gdje je dobio ime Vido. O posljednjem stradavanju supa nedaleko Valbiske javio je Neven Zec iz Linardića, a preživljavanju ptice pridonijeli su policajci koji su ga čuvali do dolaska ekipe Eko Centra.
Predsjednik Eko Centra, ornitolog dr. Goran Sušić, kaže kako su godine
rada na edukaciji i senzibilizaciji javnosti dale rezultata i kako je
jako dobro što su sada ljudi svjesni da ovoj zaštićenoj i ugroženoj
ptičjoj vrsti treba pomoći. Osim građana pomoć i suradnju u Eko Centru
imaju s policijom, službom 112, i u posljednje vrijeme s JU »Priroda«,
koja i službeno ima u nadležnosti brigu o ornitološkim rezervatima,
kaže dr. Sušić, koji podsjeća da se ljudi ne moraju bojati pomoći
supu, jer nikada neće napasti.
– Sup na neki čudan način kao da zna da mu se pomaže i ne opire se, a
do dolaska stručnjaka dobro je ptici pokriti glavu kako bi se manje
uznemirila, savjet je dr. Gorana Sušića, kod pružanja prve pomoći
bjeloglavim supovima.
Zahvaljujući 15-godišnjem postojanju Oporavilišta za bjeloglave supove
u sklopu Eko Centra u Belom na otoku Cresu, spašeno je, izliječeno i
ponovo u prirodu pušteno 105 supova. Svake godine na stalna
hranilišta, »restorane za supove« na Cresu se odlaže 50 do 100 tona
hrane. Tako u Eko centru povećavaju preživljavanje mladih i smanjuju
smrtnost odraslih supova, do koje bi moglo doći uslijed nedostatka
hrane u pojedinim razdobljima godine. Kroz projekt monitoringa i
markiranja supova na kvarnerskim otocima, Cresu, Plavniku, Krku i
Prviću, do sada su obilježena 662 supa, od kojih su mnogi kasnije
viđeni u Europi, Africi i Aziji. Od ove godine, zahvaljujući suradnji
s kolegama iz Mađarske, Eko centar će prve supove pratiti i
satelitima. Supovi Kastor i Letricija bit će pušteni iz ptičje bolnice
u Belom, natrag u prirodu sa satelitskim odašiljačem, čime će biti
olakšano praćenje njihovog snalaženja na slobodi, u prvim danima nakon
oporavka i bit će moguće ponovo ih vratiti u oporavilište ako se
utvrdi da se nisu uspjeli snaći, što bez satelitskog praćenja ne bi
bilo moguće. U povodu obilježavanja Međunarodnog dana pažnje prema
strvinarima, predstavnici Eko Centra bili su gosti Zoološkog i
botaničkog vrta grada Budimpešte, koji je donirao jedan od satelitskih
odašiljača
Preuzeto iz N.L. http://www.noviliast.hr/
Za vas je priredio Borivoj Bukva
Post je objavljen 08.09.2009. u 05:27 sati.