Pregled posta

Haag, Praljak, Uskoplje...

U nastavku unakrsnog ispitivanja tužitelj ukazivao na ulogu generala Slobodana Praljka u "preuranjenoj" provedbi Vance-Owenova mirovnog plana u siječnju 1993. godine kao i u "aktivnoj obrani" Uskoplja...

Tužitelj je generalu Slobodanu Praljku u nastavku unakrsnog ispitivanja sugerirao da je imao moć zapovijedanja snagama HVO u vrijeme sukoba sa Armijom BiH u Uskoplju sredinom siječnja 1993. godine iako tada nije imao službeni čin u toj vojsci, te da je znao za granatiranja i paljenje kuća, kao i etničko čišćenje muslimanskog stanovništva iz okolnih sela.
Praljak negira takve navode tužitelja i tvrdi da je sredinom siječnja '93 otišao u Uskoplje na molbu Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića koji su s međunarodnim posrednicima Vanceom i Owenom tih dana u Zagrebu razmatrali detalje mirovnog prijedloga koji je podrazumijevao uređenje BiH po županijama. Dijelu tih razgovora je prisustvovao i Praljak koji tvrdi da je bosanskohercegovački predsjednik predsjedništva pristao da se Armija BiH u županijama koji su trebala pripasti Hrvatima pretpočini HVO.
S uvjerenjem da je dogovor postignut Praljak je 15. siječnja ujutro otputovao u Mostar, a nakon toga u Prozor i Uskoplje. Istog dana, tadašnji predsjednik HVO Jadranko Prlić, ministar obrane Bruno Stojić i načelnik Glavnog stožera HVO Milivoj Petković su izdali zapovijedi kojima se od Armije BiH traži da se u tri hrvatske županije pretpočini HVO ili povuče sa tog područja.
Dokumenti optužbe međutim ukazuju da je Izetbegović 15. siječnja popodne, nakon Praljkovog odlaska, na pregovorima u Zagrebu još uvijek inzistirao na tome da Hrvati pogrešno tumače dijelove tog sporazuma i upozoravao da bi to moglo dovesti do eskalacije sukoba u Uskoplju, Mostaru, Travniku…Tužitelj je, između ostalog, ukazao na dio zapisnika sa tog sastanka u kojem lord David Owen kaže kako je rasprava bila "korisna ali nije dovela do konačnog rješenja".
Ukazujući da je Praljak nakon Mostara otputovao na područje Uskoplja tužitelj je sugerirao da su nakon "ultimatuma HVO da se jedinice Armije BiH u tom gradu povuku ili pretpočine" sukobi eskalirali. Praljak se ne slaže s tom tezom tužitelja i tvrdi da je sukobe izazvala Armija BiH koja je mjesec dana ranije iskopala rovove oko grada i "opkolila" HVO. Po Praljku, radilo se o "aktivnoj obrani" a ne o "preuranjenoj" provedbi Vance-Owenova mirovnog plana kako to tvrdi tužitelj.
Iako dokumenti optužbe upućuju na to da je Praljak izdavao određene upute tadašnjim zapovjednicima HVO u Uskoplju i izdavao zapovjedi da se na to područje dopremi određena količina topništva Praljak negira da je imao zapovjednu ulogu. On se, kako tvrdi, cijelo vrijeme nalazio u Prozoru, dok je na linije HVO kod Uskoplja otišao samo jednom.
Unakrsno ispitivanje tužitelja se nastavlja.


Post je objavljen 03.09.2009. u 08:25 sati.