Marketing
Papige
Papige, papagaji (ponekad i prave papige) (Psittacidae) porodica su ptica iz reda papigašica. U ovu porodicu ubraja se najveći dio vrsta iz ovog reda, iznimka su samo kakadui, iako se u novije vrijeme u zasebnu porodicu (Nestoridae) svrstava kea (s više podvrsta), kaka, tankokljuni nestor i kakapo[1], koje nastanjuju samo Novi Zeland.
Oko 330 vrsta spada u ovu porodicu, koja je jedna od dvije "tradicionalne" porodice reda Psittaciformes. Druga porodica je Cacatuidae (kakadui). Pravi papagaji su rasprostranjeniji od kakadua, i nastanjuju Južnu i Centralnu Ameriku, južni dio Sjeverne Amerike, Afriku, Madagaskar, Južnu i Jugoistočnu Aziju, Australiju i Polineziju. Staništa su, u principu, nizijske tropske i subtropske šume i šumski predjeli; ponegdje u planinskim šumama i otvorenim travnatim staništima. Smatra se da se porodica pravih papagaja dijeli na dvije potporodice: Psittacinae (obične papige) i Loriinae (loriji).
Prave papige razlikuju se od kakadua nedostatkom kukmice koju mogu uspraviti, što je odlika svih kakadua. Umjesto toga, niz vrsta pravih papiga može uspraviti perje na zatiljku i/ili vratu. Boja perja ovih ptica jako varira, od jednobojnih zagasito smeđih, pa do vrlo živih i sjajnih boja. Većina vrsta je uglavnom zelene boje s mrljama izraženih boja, svijetložute, crvene ili plave. Druge su većinom bijele i žute, a nekoliko ih je i plave boje. Sve vrste ove porodice imaju tzv. "Dyckovu teksturu", strukturni element pera na kojem se lomi svjetlost[2] Pored toga, nemaju žučni mjehur, a karotida je vrlo jednostavne građe.
Mužjaci i ženke su obično slični po izgledu, ali postoje neke značajne iznimke. Papagaji se dosta razlikuju po veličini, od malih patuljastih papagaja teških oko 10 gr, do odraslih mužjaka kakapoa težine i do 3 kg (300 puta veći). Mnogo se razlikuju i po obliku i veličini. Mogu biti dugi od 9 do 100 cm. Dok su neki graciozni, drugi su maleni i zdepasti. Iako postoji nekoliko netipičnih vrsta, poput australskog nadzemnog papagaja, za kojeg se smatra da voli samoću, većina papagaja su društvene ptice koje se obično mogu vidjeti u parovima, u porodičnim grupama ili u manjim jatima. Mnoge vrste papagaja zajedno i spavaju.
Izuzetno su vokalne ptice, s uglavnom grubim i nemelodičnim glasovima. U zatočeništvu neke vrste postaju vješte u vokalnom izražavanju. Prvenstveno se hrane plodovima, sjemnjem, pupoljcima, nektarom i polenom; ponekada jedu i insekte.
Pri šepurenju neki papagaji koriste fluorescentno perje da bi privukli partnere. Jaja 1 do 8, zavisi od vrste. Inkubacija traje 17-35 dana. Gnijezdo je obično u dupljama drveća, nekada u rupama litica, zemlji ili termitištima. Neke vrste se gnijezde zajedno u visokoj travi ili u gnijezdima od grančica. Veliki broj vrsta je monogaman
* Crni lori (Chalcopsitta atra)
* Papuanski lori (Charmosyna papou)
* Patuljasti lori (Charmosyna wilheminae)
* Ljubičastokruni lori (Glossopsitta porphyrocephala)
* Zelenoleđi lori (Trichoglossus haematodus)
* Krljuštogrli lori (Trichoglossus cholorolepidotus)
* Stefanov lori (Vini stepheni)
* Plavoprugi lori (Eos reticulata)
Ukupno 54 vrste u 12 rodova.
Obične papige
* Hijacintna ara (Anodorhynchus hyacinthinus)
* Carska amazona (Amazona imperialis)
* Crvenorepa amazona (Amazona brasiliensis)
* Tukumanska amazona (Amazona tucumana)
* Ljubičastoprsa amazona (Amazona vinacea)
* Tamaulipska amazona (Amazona viridigenalis)
* Modro-žuta ara (Ara ararauna)
* Modrogrla ara (Ara glaucogularis)
* Zelenokrila ara (Ara chloropterus)
* Zelena ara (Ara ambiguus)
* Crveno-modra ara (Ara macao)
* Crni papagaj (Coracopsis nigra)
* Australska papiga Melopsittacus undulates)
* Plavokrili papagaj (Neophema chrysostoma)
* Penant (Platycercus elegans)
* Crvena rozela (Platycercus eximus)
* Žako (Psittacus erithacus)
* Mala aleksandra (Psittacula krameri)
Post je objavljen 27.08.2009. u 13:25 sati.