Rimski biskup i papa Grgur u svojim odnosima prema patrijarsima Antiohije, Aleksandrije i Carigrada uvijek je nastojao da prizna i poštuje njihova prava, "pazeći da njegovo miješanje ne bi ograničilo njihovu zakonitu autonomiju" – rekao je papa Benedikt na jednoj svojoj audijenciji u Lipnju ove godine o ovom velikom naučitelju.
Ovaj veliki papa bio je jako zabrinut za jedinstvo Crkve. Iako je nastojao biti osjetljiv za potrebe drugih, to ga pak nije smetalo kad bi trebalo ustati u obranu prava Rimske stolice, taj 'kamen' o kome ovisi jedinstvo.
Budući je znao kako se može vrlo lako krivo shvatiti, prisvojiti i zlorabiti termin časti, vlasti i prvenstva, te samo jednim krivim potezom navesti drugoga da posmnja u vjerodostojnost istinskog služenja, za naslov svoje službe uzeo je naziv: SLUGA SLUGU BOŽJIH.
On nije bio onaj koji se grčevito bori za svoja prava, a zanemaruje dužnosti, nego je uvijek išao za tim da prije svega nastupi kao milosrdni otac, nudeći ljubav i razumijevanje, a tek potom je, kad bi to prilike zahtjevale, znao snažno razgraničiti istinu od laži, licemjerje od ljubavi. Nije se kolebao kad je trebalo potvrditi neovisnost Crkve od građanskih vlasti u vjerskim pitanjima ili kad bi to situacija zahtjevala, pravo Petrovog nasljednika.
Bio je u isto vrijeme i istinoljubiv i gostoljubiv. Istinu nije razdvajao od ljubavi, a to znači da mu je na prvom mjestu bio Krist. Nije se povodio za mišljenjem svijeta, nego za Kristovim naukom i nije držao toliko do svoje časti, nego je u svakom trenutku bio spreman biti onaj koji se saginje i pere noge Kristovim učenicima.
Mnoge pape nakon njega su voljele nazivati se 'sluga slugu Božjih'.
Post je objavljen 22.08.2009. u 16:31 sati.