Marketing
Hrvatska uskače u elektromobil?
Slijedeći tekst objavio sam u Business.hr, tiskano izdanje, utorak 7. srpnja. (Ovdje prenosim tekst kako sam ga predao uredniku, ima manjih izmjena u objavljenom tekstu.) Business.hr, u kojem odnedavno surađujem, su dnevne novine koje se distribuiraju pretežno u pretplati. Imaju i aktivan portal s brojnim sadržajima.
Tri dana nakon toga članak o istoj temi objavio je Jutarnji (čak i s najavom na naslovnici): Prvi hrvatski auto do kraja godine. Daju neke dodatne podatke, a obrada je, prema naravi dnevnih novina, više senzacionalistička. Moj članak daje znatno više pozadinskih informacija o električnim automobilima općenito.
Električni automobili prestaju biti tema zanimljiva samo za mali broj ekoloških i tehnoloških zanesenjaka. Tehnološke inovacije, poslovni planovi proizvođača i snažne mjere državne potpore u Europi i SAD najavljuju snažan zalet ka masovnosti. Hrvatska će se morati prilagoditi - ali ekipa entuzijasta iz tvrtke DOK-ING vjeruje da je moguće i više: iskoristiti trenutak da se "uskoči" i postane značajan proizvođač električnih automobila za gradsku vožnju, a zatim možda i više.
Tvrtka se afirmirala proizvodnjom strojeva za razminiranje i robota za vađenje rude, te je nedavno dobila priznanje "Zlatni ključ" kao najinovativniji izvoznik u 2008. godini. "Mi godišnje proizvedemo najmanje jedan novi proizvod", rekao je povodom dodjele priznanja direktor Vjekoslav Majetić.
Napravili su probnu šasiju, na nju postavili sjedalo i volan, te elektromotor u kotače. Polazeći od toga, industrijski dizajner Igor Jurić, koji je 12 godina radio u njemačkoj autoindustriji u sektoru razvoja, napravio je dizajn gradskog vozila sa dva sjedala (veličina smart fortwo), služeći se kombinacijom najmodernijih softvera. Po njegovim riječima, razvoj softvera je tehnološka revolucija koju je autoindustrija propustila. Zato je moguće da njih šestero razvije novi model automobila za manje od godinu dana, dok bi tradicionalna industrija trebala dvije godine rada petstotinjak dizajnera i inženjera uz milijunsku opremu. Vitalna inovacija je u poznavanju i kombiniranju različitih dizajnerskih i inženjerskih softvera. "Osim toga, sad smo u dizajnu fleksibilniji", dodaje Jurić. "Brže možemo uvoditi promjene, npr. povećati vozilo kad se pojave još bolje baterije, ili uvesti male preinake po individualnim željama kupca."
Male inovativne tvrtke imaju šansu u ovakvim vremenima, kad se događaju značajni tehnološki prodori, ali i promjene u stavovima potrošača (kojima se, npr., nije prilagodio GM). Marketing, prilagođen tim promjenama, važan je koliko i tehnologija. Među najuspješnijima je tvrtka Tesla Motors, osnovana 2003. u San Carlosu u Silicijskoj dolini. U suradnji s britanskim Lotusom, razvili su i u ožujku 2008. tržištu ponudili sportski coupé Tesla Roadster, po cijeni od 109.000 dolara. Najveća je inovacija novi model litij-ionske baterije, koja primjenjuje tehnološki napredak postignut u izradi baterija za mobitele i laptope. Ona je omogućila bitan napredak u autonomiji: s jednim punjenjem (53 kilovatsata) moguće je preći oko 390 kilometara, triput više nego kod ranijih modela. Unaprijeđen je i elektromotor, snage 180 kW, s prosječnom učinkovitošću od 92 posto. Do brzine od sto kilometara na sat ubrzava za 3,9 sekundi. Maksimalna brzina je 200 km/h.
Ovih dana, prodan je 500. primjerak, a oko 1.000 kupaca je na listi čekanja. Uspješno se promovira kao "zeleni statusni simbol", a voze ga, među ostalim, guverner Kalifornije Arnold Schwarzenegger i glumci George Clooney i Dustin Hoffman. Petstoti kupac je Martin Tuchman, bivši direktor Interpola. Proizvesti automobil takve klase bilo je važno za promociju ideje električnog pogona uopće, nakon što su tržištu već bili ponuđeni skromniji modeli, npr. tzv. "kvartovskih vozila" (Neighborhood Electric Vehicles). Krajem ožujka ove godine Tesla Motors je predstavio prototip modela S, sedana s predviđenom cijenom od 49.900 dolara (uračunavši federalne porezne olakšice od 7.500 dolara). Početak serijske proizvodnje najavljen je za iduću godinu, s planom da se 2012. postigne godišnja proizvodnja od 20.000 primjeraka. U prva dva mjeseca, isključivo preko mrežnog sjedišta (web sitea), primljeno je više od tisuću rezervacija uz 5.000 dolara depozita.
Tijekom relativno kratkog vremena krajem 19. i početkom 20. stoljeća, električni je automobil bio ravnopravan takmac benzinskom. Prvi je, 1899. godine, premašio brzinu od 100 kilometara na sat, a u SAD je 1900. godine električni pogon imalo 38 posto cestovnih vozila. Brzi razvoj motora s unutarnjim sagorijevanjem i laka dostupnost nafte, međutim, u svega nekoliko godina doveli su do obustave njihove proizvodnje.
Stoljeće kasnije, najavljuje se obrnuti trend. Briga za okoliš ide im u prilog, a tehnološki napredak znatno poboljšava performanse i smanjuje cijene. Europska unija poduzima brojne mjere za smanjivanje emisije stakleničkih plinova, a automobili danas čine 12 posto emisija ugljičnog dioksida. Električni motori imaju i druge prednosti, osobito u gradskoj vožnji: tihi rad, eliminiranje ispušnih plinova, lakše upravljanje. Mane (prvenstveno težina, mali kapacitet i skupoća baterija) postepeno se smanjuju. Tijekom slijedećih nekoliko godina očekuje se znatan rast prodaje, a po nekim projekcijama već 2015. godine hibridna i električna vozila činit će oko 50 posto prodaje u zapadnoj Europi.
Ograničavajući faktor za širu primjenu u ovom je trenutku raspoloživost mreže stanica za zamjenu i punjenje baterija. Vlade moraju poduzeti mjere za poticanje gradnje takve infrastrukture. Tvrtka Better Place, koja surađuje s proizvođačima automobila Renault i Nisan, nudi državama projekte gradnje mreže stanica, gdje se baterija zamijeni za oko dvije minute. Ugovore su dosad potpisali s Izraelom, Danskom, Australijom i Havajima. Hrvatska će se neminovno morati tome prilagoditi, inače će nas dio turista zaobilaziti. A kako je očuvana priroda vitalan dio naše turističke ponude, moramo izaći u susret ekološki svjesnijim turistima, koji su skloniji i električnim automobilima.
Kad je već tako - ne bismo li mogli imati i domaća vozila? Hrvatska ima neiskorištenih proizvodnih kapaciteta, kao i ljudskih potencijala, koji bi se mogli prilagoditi novoj proizvodnji. Država bi, smatra Jurić, imala interes subvencionirati izradu i kupovinu baterija, čime bi građani bili stimulirani nabavljati električna vozila; Hrvatska bi tako mogla postati i svjetski lider u njihovom korištenju, proizvodni i izvozu. Tako ne bismo morali svake godine strepiti nad turističkom sezonom, koja nam donosi prihod s kojim možemo kupovati tuđe proizvode visokih tehnologija. Osim toga, kao i cijela Europa imamo interes smanjiti ovisnost od uvozne nafte i plina.
Post je objavljen 14.07.2009. u 19:20 sati.