PREAMBULA UDRUGE „DANIEL DE LEON“
Dvadesetprvo stoljece i formalno ustolicuje Svjetsku Imperiju krupnog kapitala, sto je Marx prognozirao u svojim zivotnim djelima analize kapitalistickog sustava.
Od tada su izranjale na drustvenu povrsinu razne reformisticke tendencije sa svrhom da se taj opci drustveni kolaps zaobidje bez zadiranja u njegovu nehumanu bitnost
Na tim su pojavama, u toku citavog proslog stoljeca, cvali revizionisticki pokreti i teoreme, skrecuci marksove znanstvene postavke u puke eufemisticke pokrete u borbu za bolje i pravednije drustvo, ali i bez zadiranja u same temelje ekonomskih kanona DODANE VRIJEDNOSTI na kojima se zasniva sav taj sustav vladavine kapitala, razdvajajuci cjelokupni ljudski rod u dvije suprotne drustvene klase: ona sto proizvodi dodanu vrijednost i ona koja ju konzumira.
Daniel De Leon je vec krajem 19.stoljeca alarmantno pokrenuo Socijalisticku Radnicku Partiju Amerike (SLP of America), predosjecajuci svojom marksistickom teorijom o Socijalistickim Industrijskim Unijama , (SIU), opasnost koja svijetu prijeti u povratak nekoj vrsti Industrijskog Feudalizma, ako iz bilo kojeg razloga ne dodje do pravovremene socijalne revolucije koja ce iz temelja vratiti covjecanstvo u njegovu cjelovitu civilizacijsku zajednicu, sazdanu na plodovima vlastitog stvaralastva i organizirane ekonomije na temeljima zajednistva i opce suradnje covjeka sa covjekom
Hir povijesti od tada je krenuo, uglavnome, svojim zlim tokom. Razne reformatorske pokrete, u njihovim borbama za „bolje i zdravije“ drustvo, spajala je jedna zajednicka paukova nit,satkana ne na novim principima, vec na postojecim temeljima, njima tudjima, burzujsko moralnih, nacionalnih, vjerskih i etickih koncepata. Tu se one zajednicki gube u kojekakvom „narodnjastvu“i filistarskoj malogradjanstini, navodeci neupucene i zaostale mase na vlastiti mlin uspjesnom strategijom vjerskih obmana, kojima se sada obecavao Zemaljski raj neprosvjecenom bicu.
Danasnji covjek, koji se izgubljen krece po tim posljedicnim sedimentima stotina milijuna subracnih zrtava, stjeranih do sada u najvece historijske gubitnicke zablude, sve se vise pretvara u puku planetarnu skitnicu, doslovnog lumpen proletera, hvatajuci tek povremene udisaje na prelazu iz danasnje egzistencijalne nadnice za strah prema sutrasnjoj jos vecoj neizvijesnosti.
Reformatorski pokreti paralelno transcendentiraju iz svog dobrocudnog drustvenog debiliteta u prave konkurente za vladarske fotelje, i uobicajenim programskim reakcijonarnim nacelima, na kojima im mogu zavidjeti i najzloslutija veleposjenicka udruzenja : drzavnickog, korporativnog, privatnog, bankarskog i vjerskog kapitala.
Dok luciferov katolik Bakovic uzvikuje da je narod bez Drzave sto i govno na kisi, on tek strahuje nad vlastim smradom kojim je uspjesno milenijima kudio ovaj moguci divan svijet posve dohvatljiv u savremenim najvisim civilizacijskim domenama.
Jer vladati neupucenom i zaostalom pastvom ne znaci i vladati radnickom klasom, najmasovnijim i najnaprednijim dijelom covjecanstva.
Post je objavljen 02.06.2009. u 22:07 sati.