Uz jubilej Gospićkoga glazbenog ljeta
U srijedu 27. svibnja svečanim je koncertom otvoreno jubilarno 10. gospićko glazbeno ljeto. Nakon uvodne riječi organizatora, ravnatelja udruge Gospićki glazbeni festival Tvrtka Sarića i svečanog otvorenja uz riječ dogradonačelnice Marte Grgurić, gospićka je publika u ispunjenoj velikoj dvorani Pučkog otvorenog učilišta uživala u sjajnoj izvedbi Hrvatskog komornog orkestra pod ravnanjem maestra Berislava Šipuša.
Na programu su bila sljedeća djela: Ivo Josipović, SAMBA DA CAMERA; Joaquin Rodrigo, CONCIERTO DE ARANJUEZ - solist: Petrit Čeku, gitara; Luigi Boccherini, SIMFONIJA U D-molu op. 12, br.4/G.506 "Đavolja kuća". Naravno, bez ikakve dvojbe najviše simpatija pretežno mlađe publike pobrao je mladi albanski gitarist Petrit Čeku (školovan u Zagrebu i dobitnik brojnih međunarodnih nagrada). I u Gospiću se pokazao kao vrlo senzibilan virtuoz s fantastičnim osjećajem za suradnju s orkestrom.
Glavni pokretač, animator i duša cijeloga projekta, izvrstan gitarist Tvrtko Sarić, jedan je od najuglednijih reproduktivnih umjetnika srednje generacije. Uz respektabilnu solističku karijeru u Hrvatskoj i inozemstvu ostvario je niz visokokvalitetnih suradnji u području komorne glazbe, a za njim su i tri nosača zvuka, također visoko ocijenjena.
Rođen u Gospiću, rodnom gradu vratio se kao pedagog (Učiteljski fakultet u Rijeci, Odsjek u Gospiću) ter kao pokretač i organizator triju koncertnih sezona (Gospićko glazbeno ljeto, Gospić koncertna sezona, Orguljaške večeri u Gospićko-senjskoj biskupiji). Niz umjetnika koji su dosad gostovali u Gospiću, kao i dobar i kvalitetan odziv publike ter problematika organizacije glazbenog života izvan velikih središta, bili su povod za spomenuti razgovor s Tvrtkom Sarićem, koji je za tjednik HS napravio Dodi Komanov (a ja prenosim jedan mali dio).
- Na koncertima svih triju ciklusa ugošćujemo umjetnike iz Hrvatske, ali i iz inozemstva. Ne uvjetujemo umjetnicima odabir programa, ali im preporučujemo da barem jedna skladba na koncertu bude djelo hrvatskog skladatelja. Dosad nismo zbog toga imali nikakvih problema, upravo suprotno. Veliki mađarski pijanist Jeno Jandó za svoju mini turneju po Hrvatskoj, u sklopu koje je koncem siječnja nastupio i u Gospiću, odabrao je izuzev Haydna, uglavnom djela velikih mađarskih skladatelja. Na gospićkom koncertu maestro Jandó izveo je i skladbu Davorina Kempfa (Melodija - Hommage ŕ Béla Bartók). Osim odlično i vrlo sugestivno odsvirane skladbe kasnije u razgovoru bilo je lijepo čuti oduševljenje velikog pijanista Kempfovom skladbom.
Vaš rad na gospićkom odsjeku Učiteljskog fakulteta u Rijeci također je važan za formiranje publike. Kakva su Vaša iskustva u tome, je li to princip ili način koji biste preporučili i drugima? Nema sumnje da je upravo takav način (uske poveznosti obrazovanja i kulture) možda ponajbolji put da se granice između "središta" (Zagreb) i manje "osvijetljenih" dijelova izbrišu. Može li se reći da je Gospić tu "barijeru" definitivno prešao, postavši središte s vlastitim kulturnim životom, identitetom, ili barem njihovom jezgrom?
- Publiku danas u velikoj većini čine studenti Učiteljskog fakulteta i učenici osnovne škole. Dakle, riječ je uglavnom o glazbenim laicima. Bez obzira na to što se radi o djeci i mladim ljudima koji nemaju formalnu, bilo osnovnu ili srednju, glazbenu naobrazbu, oni moraju tijekom školovanja i studija odslušati poprilično velik broj glazbenih kolegija. Dio tih kolegija ima dosta poveznica s koncertima kojima kao publika prisustvuju, i nadam se da im i koncerti pomažu lakšem savladavanju zadataka koji se pred njih stavljaju, ali i u boljem shvaćanju glazbe uopće.
Cijeli ciklus Gospić koncertna sezona osmišljen je, jednim dijelom, s ciljem organizacije izvanučionične izobrazbe učenika i studenata. HNOS je u nastavnom planu i programu preporučio izvanučioničnu nastavu. Ona je daleko lakše provediva u Zagrebu ili nekom drugom većem središtu gdje se ućenicima i studentima svakodnevno nude koncertni ciklusi za mlade. Ako se ne varam i predavaći na nekim drugim Učiteljskim fakultetima su krenuli s aktivnostima sličnog tipa, što svakako znači da je to što radimo u Gospiću dobro, i da smo, možda, i neke druge potaknuli na slične aktivnosti.
Zagreb je, sa svojom ponudom, daleko najbogatiji grad u Hrvatskoj i nisam siguran da itko može sa Zagrebom uhvatiti korak. Mi se trudimo da u jednom, glazbenom, segmentu pružimo Gospićanima ono čega u Zagrebu ima napretek. Ako do sada nismo prešli "barijeru", a ja mislim da jesmo, svakako smo napravili jezgru za razvoj daljeg glazbenog i kulturnog života u Gospiću.
I za kraj, s kojim sve institucijama surađujete, i ne samo u Gospiću, smatrate li da je vaša suradnja u području organizacije koncerata dovoljno dobra. Glazbenici Će se uvijek odazvati pozivu, koje zamjerke biste uputili "logistici"? Kakvi su planovi za dalje, koje segmente biste željeli poboljšati, i kako vidite glazbenu budućnost Gospića?
- Grad Gospić podržava u krajnjoj mjeri sve aktivnosti naše Udruge, i tako je bilo od samih početaka. Raduje me činjenica da je građanska aktivnost ovog tipa naišla na odobravanje kako poglavarstava Grada Gospića, županije Ličko-senjske, tako i Ministarstva kulture, koji su ujedno i najveći pokrovitelji ciklusa. Pored neizostavnih državnih institucija i institucija lokalne uprave Udruga Gospićki glazbeni festival surađuje s Ministarstvom kulture kroz mrežu koncertnih aktivnosti, Koncertnom direkcijom Zagreb, Koncertnom agencijom Art Agent, Hrvatskom glazbenom scenom mladih, producentskom kućom Cantus i ostalima. Na području suradnje u organizaciji koncerata uvijek ima prostora za poboljšanje, i svakako ćemo se potruditi da u budućnosti na tom planu imamo zapaženije rezultate.
Od segmenta naše aktivnosti za koje smatram da ih treba poboljšati na prvom je mjestu tješnja suradnja s medijima. Bojim se da u današnje vrijeme novinske stupce i minutažu u elektronskim medijima previše zaokupljaju senzacionalističke vijesti, uglavnom s negativnim predznacima i konotacijama. I, uopće, smatram da je premalo osvrta, kritika i svjedočenja o dnevnim kulturnim događanjima, a pogotovo o onima izvan Zagreba. U tom smjeru ćemo uložiti dodatan trud, ali kako sam već rekao, mislim da bi se i interes medija za aktivnosti koje se događaju izvan metropole trebao poboljšati.
Što se tiče glazbene budućnosti Gospića, mislim da je broj koncerata (13, a u sva tri ciklusa 17) tijekom godine dovoljan i da ga ne treba povećavati. I dalje ćemo se truditi prezentirati kvalitetne, raznovrsne i atraktivne programe, kojima ćemo pokušati privući još veći broj publike, prvenstveno građane grada Gospića. Isto tako se nadam da će novoosnovana Glazbena škola u Gospiću zaživjeti i da ćemo u budućnosti moći predstaviti gospićkoj publici i domaće snage.
PS&NB: S radošću se pridružujem svima koji su Gospićkom glazbenom ljetu čestitali 10. obljetnicu!
Post je objavljen 29.05.2009. u 15:01 sati.