Marketing
Trebamo radikalan zaokret u financiranju sustava visokog obrazovanja
Ishitrene izmjene zakona neće riješiti postojeće probleme nejednakosti u visokom obrazovanju
Nedavni studentski prosvjedi samo su jedan od indikatora da je Hrvatskoj potreban radikalno kvalitetniji pristup financiranju visokog obrazovanja. Nadležne institucije, prije svega Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa te javna visoka učilišta, moraju izraditi dugoročna poboljšanja u sustavu financiranja visokog obrazovanja temeljena na dokazivim činjenicama, umjesto da se politika i zakoni financiranja visokog obrazovanja donesu na ishitren način.
U kontekstu financiranja visokog obrazovanja, smatramo važnim upozoriti na brojne rizike za jednakost pristupa visokom obrazovanju u Hrvatskoj koje bi mogla uzrokovati nedovoljno promišljena provedba pojedinih prijedloga zainteresiranih strana:
* Studenti: Ukidanje školarina samo po sebi neće omogućiti jednak pristup visokom obrazovanju: Pozdravljamo činjenicu da su studenti diljem Hrvatske kroz nezavisne inicijative pokrenuli proces zagovaranja jednakosti pristupa visokom obrazovanju te smatramo da je nedvojbeno legitimno postaviti zahtjev za ukidanjem školarina u visokom obrazovanju. No, upozoravamo da će bez paralelnog rada na poboljšanju sustava studentske potpore, upisne politike i na otklanjanju nejednakosti u predškolskom, osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju (uvjetovanih ne samo ekonomskim, već i kulturnim i socijalnim faktorima), visoko obrazovanje i dalje ostati nedostupno osobama nižeg socio-ekonomskog statusa.
* Vlada: Uspješnost ne može biti jedini kriterij za oslobađanje od plaćanja studija: Obrazovno postignuće nije samo po sebi pravedan kriterij ako uzmemo u obzir da postoji veza između obrazovnog uspjeha i socio-ekonomskog statusa pojedinca. Oslobađanje od plaćanja studija i stipendiranje koji se temelje isključivo na kriteriju uspješnosti dovodi u opasnost da oslobađanje od plaćanja i stipendije ponajprije dobivaju studenti višeg socio-ekonomskog statusa kojima ta pomoć nije potrebna. Potrebno je osnažiti socijalnu komponentu u reguliranju financiranja studenata u sustavu visokog obrazovanja. Također, držimo važnim preispitati kriterije na temelju kojih se alociraju sredstva iz državnog proračuna za visoka učilišta i utvrditi jesu li ti kriteriji utemeljeni na stvarnim potrebama.
* Visoka učilišta: Trenutni sustav školarina nije pravedan i nije transparentan: U javnosti se do sada nije raspravljalo o socijalnoj osjetljivosti školarina, kriterijima prema kojima visoka učilišta utvrđuju visinu školarina i jesu li ti kriteriji utemeljeni na stvarnim potrebama, o visini prihoda koje visoka učilišta stječu putem školarina te o načinu ulaganja prihoda od školarina i vidljivost takvih podataka za javnost. Isto tako, nisu pokrenute rasprave o mogućnostima alternativnih načina stjecanja dodatnih prihoda visokih učilišta, a koji bi smanjili potrebu za prihodima stečenim od participacije studenata u pokrivanju dijela troškova studiranja.
Dugoročno rješenje
Pozivajući se na profesionalna i praktična iskustva sustava koji prepoznaju važnost donošenja relevantnih odluka na temelju podataka prikupljenih preciznim studijama i analizama, predlažemo nadležnim institucijama da poduzmu sljedeće konkretne korake u razdoblju do 2012. godine:
* Prikupljanje podataka: Potrebno je utvrditi koliko Hrvatska izdvaja po studentu i koliko studenti izdvajaju tijekom studija kao temelj za utvrđivanje troškova studiranja; također valja utvrditi koja je socijalna struktura studentske populacije, koji su uzroci nejednakosti u pristupu visokom obrazovanju i u odustajanju od studija te koja je poveznica između socio-ekonomskog statusa i (ne)uspjeha na fakultetu. Apeliramo na važnost naručivanja, poticanja i podupiranja stručnih projekata i analiza o spomenutim pitanjima, a u cilju korištenja prikupljenih podataka za donošenje relevantnih odluka i strategija.
* Analiza različitih europskih modela: Potrebno je analizirati različite modele financiranja u svijetu, posebno u zemljama Europske unije, te pronaći najprikladnije primjere dobre prakse i prilagoditi ih hrvatskom kontekstu.
* Izrada novog modela financiranja visokog obrazovanja: Na temelju prikupljenih podataka držimo važnim poduzeti sljedeće:
o Oformiti stručni tim domaćih i međunarodnih stručnjaka koji će predložiti najprikladnije modele financiranja za Hrvatsku.
o Oformiti nacionalni odbor za koordinaciju izrade politike financiranja visokog obrazovanja koji će donositi odluke i izabrati najbolji model.
o Kao temeljni demokratski princip legitimacije javnih politika, prije potvrđivanja modela i upućivanja novih zakona u saborsku proceduru, predloženi model financiranja mora biti predmet javnih rasprava među svim glavnim dionicima.
o Potrebno je pokrenuti izmjenu zakona i podzakonskih akata koji reguliraju financiranje visokog obrazovanja sukladno postignutim dogovorima.
* Izrada sustava praćenja i evaluacije novog sustava financiranja.
Predložene mjere ugrađene su u prijedlog projekta („Prema pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj“) koji je prijavljen na posljednji objavljeni natječaj Europske komisije u okviru TEMPUS projekta. Projekt je prijavio međunarodni konzorcij koji između ostalog sačinjavaju Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Institut za razvoj obrazovanja, hrvatska sveučilišta i instituti te međunarodni partneri. Budući da sama prijava ne osigurava njegovu provedbu, smatramo važnim da se nadležno Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa obveže provesti predložene mjere neovisno o prijavljenom projektu.
Također držimo važnim da šira javnost bude informirana o već pokrenutim inicijativama sličnog karaktera o čemu su upoznate nadležne institucije odnosno njihova operativna tijela, kako bi se racionalizirali napori i resursi, ali i javnosti prezentirali relevantni podaci s kojima se već raspolaže.
Kratkoročno rješenje
Paralelno s predloženim dugoročnim mjerama, nadležne bi državne institucije morale razmotriti sljedeće korake koji mogu donijeti važne kratkoročne pomake i na koje je već upozoravao Institut za razvoj obrazovanja tijekom svojih projekata i kampanja:
1. Povećati broj državnih stipendija za redovite studente slabijega imovinskog statusa na visokim učilištima.
2. Produljiti instrument dječjeg doplatka na mlade koji su u statusu redovnih studenata kao dodatna potpora obiteljima sa slabijim prihodima. Obitelji boljeg imovinskog statusa već i sad imaju pravo na porezni odbitak za djecu koja su na redovnom studiju, ali je potpora doplatka uskraćena upravo onima koji raspolažu najoskudnijim sredstvima za studiranje.
3. Hitno u cijelosti ukinuti oporezivanje stipendija za sve razine studija u Hrvatskoj i inozemstvu za zaklade kojima je dodjeljivanje stipendija temeljna djelatnost.
Zaključni zahtjevi
Nadležne institucije, prije svega Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa i javna visoka učilišta, moraju osigurati da se pitanje jednakih mogućnosti postavi kao prioritet u njihovu radu.
Predlažemo uspostavu koordinacije glavnih dionika u visokom obrazovanju (vlada, sveučilišta, nastavnici i studenti, instituti, zaklade, udruge i predstavnici gospodarstva) kojom bi se započeo proces izrade kvalitetnih javnih politika u području visokog obrazovanja. Institut za razvoj obrazovanja spreman je preuzeti ulogu medijatora u takvom participatornom procesu te, uz suglasnost glavnih dionika, organizirati seriju susreta koji bi za cilj imali otvaranje dijaloga o ovoj važnoj temi.
Zajedničku izjavu potpisuju prema abecednom redu potpisnika:
* Danijela Dolenec, MSc, znanstvena novakinja, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja
* Karin Doolan, MPhil, znanstvena novakinja, Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, Centar za istraživanje i razvoj obrazovanja
* Thomas Farnell, MA, voditelj programa, Institut za razvoj obrazovanja
* Doc. dr. sc. Vesna Kovač, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci
* Mr. sc. Teo Matković, asistent, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Studijski centar socijalnog rada
* Prof. dr. sc. Zdravko Petak, izvanredni profesor, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
* Doc. dr. sc. Berto Šalaj, prodekan za nastavu, Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu
* Mr. sc. Ninoslav Šćukanec, izvršni direktor, Institut za razvoj obrazovanja
Članovi navedene skupine su stručnjaci u području javnih politika i obrazovne politike.
Izvor: Institut za razvoj obrazovanja
Post je objavljen 28.05.2009. u 22:50 sati.