Prema nalazima brojnih stručnih i znanstvenih istraživanja stanja i razvoja hrvatske poljoprivrede te ocjene većeg broja programski prihvaćenih dokumenata o razvoju poljoprivrede, koja korespondiraju s percepcijom najšire javnosti, poljoprivreda nedovoljno uspješno obavlja svoje primarne zadaće i zbog toga je jedan od važnih čimbenika koji ograničava brži razvoj sveukupnog gospodarstva.
Ponuda poljoprivrednih proizvoda iz domaće proizvodnje kontinuirano je tijekom posljednjih šezdeset godina zaostajala za potražnjom. Prehrana pučanstva kao i industrija, koja kao repromaterijal koristi poljoprivredne proizvode je na nivou 1976./1978. godine, ili preciznije smanjila se za 2% tijekom četrdeset godina.
U isto vrijeme broj stanovnika se smanjuje, dolazi do opustošenja sela i do prenapučenosti gradova, ili konkretnije našeg glavnog grada Zagreba.
U posljednje vrijeme kod nas, kao i u drugim zemljama u kojima ponuda iz domaće proizvodnje zaostaje za potražnjom, nastoji se dinamizirati rast poljoprivredne proizvodnje. Ono ovisi od djelomičnih ciljeva agrarne politike, kao što su promjene u strukturi proizvodnje, stabilnost ponude, jačanje konkurentnosti na domaćem i međunarodnom tržištu, zaštita dohotka poljoprivrednika i dr.
Nepodijeljeno je mišljenje stručne i najšire javnosti da su usitnjeni i isparcelirani posjedi kao i neuređeno poljoprivredno zemljište, jedan od ključnih razloga zaostajanja poljoprivrede.
Regionalni razvoj poljoprivrede u agrarnoj politici gotovo je zanemaren, neopravdano, s obzirom na velike različitosti razvoja poljoprivrede na njezinom ukupnom proizvodnom prostoru.
Poljoprivredna proizvodnja posebno je zanemarena na područjima od posebne državne skrbi, kao što je i Banovina. Tu prevladavaju zapuštena, nekad obrađena i plodna zemljišta. Poljoprivreda, jedna od najzastupljenijih djelatnosti na ovom području, oslobađanjem Gline, zatečena je u katastrofalnom stanju, zapušteno i minirano do tada plodno zemljište.
Četrnaest godina kasnije, malo što se promijenilo, još uvijek prevladava minirano i zapušteno zemljište, stanovništvo je mahom naseljeno u gradu i pored tolikih resursa, živi od socijalne pomoći.
Izlaz iz gospodarske krize, područja od posebne državne skrbi je moguć samo u iskorištavanju prirodnih resursa uz primjenu znanosti.
Mjere za ostvarenje tog cilja leže u sinergijskim aktivnostima državnih organa, organa jedinice lokalne uprave i samouprave, pojedinaca, poljoprivrednih zadruga, a tim se mjerama utječe na faktore produktivnosti i konkurentnosti. U poljoprivrednoj proizvodnji na području od posebne državne skrbi moguć je brz oporavak uz primjenu marketinških koncepcija, te uz postojeće resurse ostvariti respektabilan položaj na tržištu, kako lokalnom-mikro tako i na makro tržištu.
Post je objavljen 28.05.2009. u 19:10 sati.