Kao što sam napisao prošloga tjedna, počeo sam objavljivati redovnu kolumnu odnosno feljton "Prošlost i budućnost ekologije" na mrežnom sjedištu alertonline. Jučer je obljavena druga kolumna, naslovljena Bioraznolikost i filozofske pouke teorije kaosa. Posjetite alertonline, a ovdje dajem nekoliko pasusa iz mog teksta (kompletan tekst je ovdje):
Sam pojam "biološka raznolikost" (biological diversity), kasnije skraćen na "bioraznolikost" (biodiversity) nije star. Navodi se da ga je prvi upotrijebio američki biolog Raymond F. Dasmann u knjizi o zaštiti prirode 1968. godine. Trebalo je međutim dvadesetak godina da pojam počne ulaziti u širu upotrebu. Njegovo korištenje vezano je uz nastojanje da se jasno izrazi globalni koncept zaštite prirode odnosno prirodne baštine - u cjelini, a ne usredotočujući se, kako je ranije činjeno (i kako se u javnosti i dalje obično razumijeva), samo na pojedina područja i vrste stavljene pod zaštitu. Trebalo je nekako u jednom pojmu sažeti: zašto je priroda u cjelini vrijedna obzirnog postupanja?
Prigogine je razvio teoriju disipativnih struktura (struktura koje se održavaju uz stalni tok energije, u stanju daleko od ravnoteže kao što su svaka živa stanica, organizam i biosfera) – dio danas popularne "teorije kaosa". U stanjima blizu ravnoteže postoje, zaista, samo ona dva pola, na koja Monod ukazuje: slučajnost i nužnost. Međutim, živa bića opstoje u stanju daleko od ravnoteže – stanju, gdje su moguće inovacije (mala početna fluktuacija može dovesti do promjene čitavog sustava, koja se zatim ustaljuje: danas svima poznato kao "leptirov efekt"); to stanje opisuje posve drugačija fizika - fizika ireverzibilnih procesa. Zato je moguće da živa bića budu "samoorganizirajući sustavi", koji naizgled poriču zakon entropije: mogu autonomno povećavati svoju kompleksnost, koristeći vanjsku energiju tako da smanje entropiju.
Dio smo "mreže života" (kako glasi naslov jedne knjige Rifkinu bliskog Fritjofa Capre), mreže koju možda ni načelno nikad ne možemo sasvim razumijeti. Stalno proširujući naše znanje, moramo istovremeno uvijek biti svjesni svojih ograničenja: otuda nam spoznaja nameće određenu etiku, kao i politiku: uvažavanje "načela predostrožnosti", što je od vitalne važnosti i u problematici GMO, kao i klimatskih promjena.
Slijedeći nastavak bit će objavljen u srijedu, 3. lipnja, a tematski će biti vezan uz Međunarodni dan zaštite okoliša, 5. lipnja.