Dvostoljetna osmanlijska uprava ostavila je u Vrgorskoj krajini brojne i raznovrsne tragove. Najvidljiviji su materijalni ostaci, poput gradine, kula i "turskih" bunara. Oni svjedoče da je Vrgorac u vrijeme Osmanlija bio maleno, ali razvijeno muslimansko mjestašce koje se postpuno razvijalo ispod tvrđave u kojoj je cijelo vrijeme bio omanji osmanlijski vojni garnizon. Osmalijska uprava ostavila je značajne tragove i na vanjskom izgledu vrgorske narodne nošnje. To najbolje pokazuje crtež vojvode Pervana i djevojke iz njegove kuće u Fortisovom "Putu po Dalmaciji" objavljenom krajem 18. stoljeća. Različiti toponomi su ostali iz ovoga razdoblja, poput toponima Mamutovac, Kasaba i sl. No od svega ovoga vjerojatno su najzanimljiviji ostaci u jeziku Vrgorske krajine. Naš lokalni jezik obiluje riječima koje imaju podrijetlo u turskom jeziku, to su tzv. turcizmi. U prošlosti ih je naš narod dosta češće koristio u svakodnevnom govoru, ali su tijekom vremena, standardizacijom hrvatskog jezika, mnogi izašli iz upotrebe. Za potrebe svog diplomskog rada popisao sam stotinjak turcizama koji su se nekad koristili u našem jeziku, a brojni i danas. Ispod popisani turcizmi nisu jedini, ali su najpoznatiji. Ispod dajem njihov popis:
amanet – ostavština, ambar – spremište za žito, ašikovati – ljubakati, avet – strašilo, mršava osoba, aždaja – neman, badava – besplatno, uzalud, badžo – muž ženine sestre, bakrač – bakreni kotao, baksuz – nesreća, barjak – zastava, bedevija – kobila, belaj – nesreća, bena – glupača, bešika – kolijevka, česma – slavina, čoban – pastir, čokot – trs loze, čorba – juha, ćorav – slijep ili slabovidan, ćup – zemljana posuda sa dvije ručke, degenek – batina, delija – junačina, dernek – sajam, dorat – crnosmeđi konj, dud – murva, dušman – neprijatelj, džaba – jeftino ili besplatno, džezva ili kogma – posuda za kavu, evala – tako je!, galama – vika, gungula – metež, hapsiti – uhićivati, jagma – otimanje, jastuk – naslon za glavu, jatagan – vrsta hladnog oružja, jatak – pomagač u nekoj radnji, jogunast – obijestan, jorgan – pokrivač, kajin – posuda za umivanje, kajmak – skorup od mlijeka, kantar – vaga, kapak – poklopac, kapija – vrata, kašika – žlica, kavga – svađa, kazan – kotao, kesa – vrećica, kičma – kralježnica, kirija – zakup, kivan – ljut, komšiluk – susjedstvo, kulučiti – teško raditi, lagumati – minirati, makaze – škare, meza – zakuska, natenane – polako, oluk – žlijeb za vodu, otoman – svojevrsna ležaljka za odmaranje bez naslona, pajdaš – prijatelj, drug, pazar – tržnica, pijaca, pendžer – prozor, perčin – pramen kose, peškir – ručnik, postole – vrsta obuće, potucati se – vucarati se, prnje – stara odjeća, raja – narod, sačma – zrno za pušku, sać – metalni poklopac pod kojim se peče kruh na ognjištu, sanduk – drvena kutija, sarma – vrsta jela, sarnač – bunar, zdenac, sepet – košara, serdar – seoski starješina, soj – rod ili pleme, soluf – kosa kraj uha, srma – svojevrsna traka srebrne boje, šamar – ćuška, taban – donji dio stopala, tacna – plitica, tava – vrsta posuđa, tepsija – posuda za pečenje, terluke – debele plitke pletene čarape, timariti – čistiti konje, toljaga – batina, ušićariti – nešto izvući, okoristiti se, vakat – vrijeme, veresija – kupnja na kredit, zabasati – skrenuti.
Post je objavljen 19.05.2009. u 15:44 sati.