Nakon visočkih piramida David Hasselhoff je došao do glavne destinacije ovog izleta, olimpijskog grada Sarajeva. U glavnom gradu Bosne i Hercegovine se zadržao 3 dana, tokom kojih je obišao gotovo svaki njegov kutak i znamenitost. Vozio se po gradu autobusom, trolejbusom, tramvajem (Sarajevo je prvi grad u Europi s cjelodnevnom tramvajskom linijom), a i taxijem koji su puno jeftiniji od onih zagrebačkih (posebno kada uključe taksimetar, što naravno po noći u vrijeme izlazaka nije slučaj). Više o gradu i njegovim zanimljivostima saznajte kroz brdo fotki popraćenih tekstom koje slijede...


Zgrada Elektroprivrede – upravna zgrada Elektroprivrede Bosne i Hercegovine. Podignuta prema projektu arhitekta Ivana Štrausa 70-ih godina u Novom Sarajevu. Građevina ima neobičan oblik krnje izvrnute piramide


Vječna vatra - izgrađena nakon oslobođenja Sarajeva, 6. travnja 1945. godine ispred objekta nekadašnjeg Grand hotela na početku Titove ulice. Vječna vatra već preko 50 godina gori u znak sjećanja na oslobodioce grada od fašizma. Vječna vatra je bila ugašena jedino za vrijeme opsade Sarajeva, od 1992. do 1995. godine, jer u gradu nije bilo potrebnog goriva. Na spomen ploču koja se nalazi iza vatre dodat je i tekst posvećen onima koji su branili Sarajevo tokom posljednje opsade.

Šaman se orijentira pomoću vodiča pred Sabornom crkvom, velikom pravoslavnom crkvom u centru grada koja je posvećena Presvetoj Bogorodici. Crkva je dovršena 1868., a njen zvonik 1872. godine.

Katedrala – katolička, prvostolna crkva Vrhbosanske nadbiskupije, posvećena Presvetom Srcu Isusovom. Podignuta je na mjestu gdje je prije bio janjičarski štab, Agina kapija. Gradnja je započela 25. 8. 1884., a dovršena je u kolovozu 1889. Godine.

Bezistan - masivni kameni objekat bazilikalnog tipa koji se proteže u dužini od 109 matara duž istoimene ulice. Izgradili su ga dubrovački majstori po nalogu tadašnjeg bosanskog sandžakbega Gazi Husrefbega, u periodu od 1542-1543. godine, sa 52 dućana poredanih u dva niza u unutrašnjosti objekta i trećim nizom dućana sa njegove vanjske strane, uz ulicu Kujundžiluk. U njemu se prodavala tekstilna, uglavnom uvezena roba. Sa susjednim Tašlihanom činio je organsku cjelinu. Danas se zato ovdje mogu kupiti npr. original sunčane naočale najpoznatijih svjetskih proizvođača tipa Prada, Ray Ban, Police i slično...


Poseban ambijent bezistana

Ove imaju i vodeni žig!

Šadrvan – vodoskok s bazenom od kamena ili metala. Obično je smješten u džamijskom dvorištu. Među sarajevskim šadrvanima, najljepši i najzanimljiviji je šadrvan u dvorištu Gazi Husrev – begove džamije (na slici).

Glavna vrata Gazi Husrev – begove džamije


Šetnja sarajevskom baščaršijom. Baščaršija je jezgra stare sarajevske čaršije. Obuhvaća prostor između Čekrekčijine i Baščaršijske džamije, te ostataka Firuz – begova hamama. Baščaršija je mjesto ukrštavanja antičkih i srednjovjekovnih puteva. Usred baščaršijskog trga nalazi se sebilj, česma zanimljivog izgleda.


Odlični čevapi u Dženiti


Sebilj – sagrađen 1891. u pseudo – maurskom stilu prema nacrtima arhitekta Witeka

Najveći gastronom među šamanima se nezaustavljivo širi – Jedite kod Keme bez dileme!

Posljednji krik mode namijenjen urbanim djevojkama

Stepenicama prema vidikovcu

Vladar bosanskih obruča

Šehidsko mezarje – memorijalni kompleks u spomen poginulim braniteljima Sarajeva u agresiji na Bosnu i Hercegovinu od 1992. do 1995.












Mogu li Sarajlije spasiti turističku sezonu?


Jedan od mase pazara u gradu

Čekrekčijina džamija – velika potkupolna džamija na Baščaršiji, podno Kovača. Podigao ju je Muslihudin hadži Mustafa Čekrekčija 1525./26. godine. Nedavno je obnovljena prilikom čega je otkrivena originalna dekoracija.


Narodna banka

BBI Centar – novi moderni trgovinski centar koji nimalo ne zaostaje za onim zagrebačkim

Ali – pašina džamija – 1560./61. je džamiju podigao bosanski namjesnik Ali –paša. Smještena je uz Koševski potok u neposrednoj blizini zgrade Kantona Sarajevo. Slovi kao najskladnija sarajevska džamija. Sam Ali – paša je ukopan u haremu ove džamije.

„Divlji“ spomenik


Sarajevska Opća bolnica


Momo i Uzeir – ime dobili po likovima iz humoristične serije Nikole Škrbe. U ratu 1992./95. bili su teško oštećeni.

Crkva svetog Josipa – katolička bogomolja na Marijin Dvoru, izgrađena od bijelog hercegovačkog kamena 1940. godine, prema projektu Karla Paržika.

Skupština – zdanje podignuto 70-ih godina 20. Stoljeća

Holiday Inn – najluksuzniji sarajevski hotel podignut u sklopu priprema Sarajeva za XIV. Zimske olimpijske igre 1984. Znatno oštećen u ratu 1992./95.

Zemaljski muzej – najznačajnija kulturna i naučna institucija, osnovana u vrijeme austro – ugarske uprave (1878.-1918.). Muzej je kao institucija osnovan 1888., a ansambl zgrada Zemaljskog muzeja izgrađen je 1913. godine prema projektu arhitekta Karla Paržika.

Glavni željeznički kolodvor

Avaz Twist Tower - neboder visok 142 metra. Zajedno sa 30 metara visokom antenom, ukupna visina nebodera iznosi 172 metra. Na visini od 100 metara će se nalaziti restoran sa terasom.. Po visini ATT je trenutno na 88. mjestu u Evropi i najviši je objekat na Balkanu.


Nema zajebancije sa Sarajlijama


U prostorijama stadiona na Koševu

Olimpijski stadion Koševo – podignut 1948. prema projektu Anatola Kirjakova. Na stadionu su 8. veljače 1984. otvorene Zimske olimpijske igre. Temeljito je obnovljen nakon rata.



Zetra – velika sportska dvorana kraj stadiona Koševo izgrađena 1984. za potrebe Zimskih olimpijskih igara.

Trolejbusi – uobičajeno sredstvo gradskog prijevoza u Sarajevu

Skenderija – veliki kulturno - sportski centar podignut 1969. Ovdje ej održan jedan dio programa Zimskih olimpijskih igara. Danas je mjesto brojnih sportskih, kulturnih, privrednih i drugih manifestacija i skupova.

Čobanija ćuprija – most željezne konstrukcije bez stupova. Oko mosta se pletu različite legende, pa otuda i različita imena: Čobanija, Šejhanija, Šejtanija...

Još postoje tragovi ne tako davnog rata...

Evangelistička crkva – monomentalna bogomolja na lijevoj obali Miljacke između mostova Čobanije i Skenderije. Izgrađena je 1899. u romaničko-bizantinskom stilu. Nedavno je obnovljena.

Pravosudna palača – podignuta između 1912. I 1914. Godine. U ovom zdanju je smješten Rektorat Univerziteta u Sarajevu, Pravni fakultet, te sudske institucije.

Vodič s kojim je sve bilo neusporedivo jednostavnije. Kako snalaženje po gradu, tako i pisanje ovog posta.

Post je objavljen 11.05.2009. u 13:52 sati.