Norman Sartorius: Svi smo mi potencijalni ubojice!
U ovotjednoj emisiji ''Nedjeljom u dva'' Aleksandar Stanković ugostio je svjetski poznatog psihijatra Normana Sartoriusa. Zadatak emisije bio je pronaći odgovore na pitanje zašto se bojimo ljudi koji su drugačiji od nas, zbog čega su psihički bolesne osobe stigmatizirane u društvu, te može li danas za sebe itko reći da je normalan.
Norman Sartorius
- Zdravlje se može definirati kao odsutnost bolesti. Zdrav je netko tko može kompetentno vršiti ono što se od njega očekuje u društvu, onaj tko se može normalno družiti s ljudima oko sebe, koji funkcionira bez obzira na to što se u njemu događa i kakve probleme ima. Zdrav čovjek je onaj koji je našao ravnotežu unutar sebe i s onima koji ga okružuju – objasnio je psihijatar.
Ono što je normalno ovisi i o vremenu u kojem živimo. To se najbolje vidi na primjeru neslaganja roditelja i djece. Nešto što je roditeljima normalno, djeci ne mora biti, i obrnuto.
- Važno je da čovjek zna tko je, čime se bavi te tko su mu prijatelji. Važno je da se ne precjenjujemo ni ne podcjenjujemo – tvrdi psihijatar pojašnjavajući kako je prvi simptom duševne bolesti kada osoba ne zna kako se ponašati i obavljati svakidašnje aktivnosti.
Stigmatizacija duševnih bolesnika
- Svi su krivi što je duševna bolest stigmatizirana. Do neke su mjere to mediji koji tragaju za neobičnostima i objavljuju ih. U europskim zemljama struka se dogovorila s novinarima o tome na koji način pisati o duševnim bolesnicima. To je jako dobro – ispričao je psihijatar.
Norman Sartorius tvrdi, osvrćući se na nedavni događaj u Splitu, kako nisu samo duševni bolesnici potencijalni ubojice ili počinitelji kriminalnih djela.
- Svi smo mi potencijalni ubojice. Jednaka je vjerojatnost da ćemo mi 'zdravi' počiniti kriminalno djelo, kao i osoba koja ima duševnu bolest. Kod shizofreničara broj kriminalnih djela jednak je kao i kod općeg pučanstva, a kod depresivnih taj je stupanj manji. Sveukupno gledano, duševni bolesnici imaju manju vjerojatnost činjena kriminalnih djela. Češće su žrtve agresivnog ponašanja nego akteri – tvrdi Sartorius.
Psihijatar je u emisiji naglasio i kako su sami liječnici često odgovorni za stigmatiziranje duševnih bolesnika te da najčešće griješimo kada psihički bolesnu osobu doživljavamo isključivo kroz njenu bolest.
- Svaka je osoba puno više od bolesti od koje boluje. Ona nije postala bolest, niti je bolest postala ta osoba – rekao je psihijatar Norman.
Kako razlikovati depresiju od tuge?
- Osobe koje boluju od depresije jako dobro razlikuju osjećaj tuge od svoje bolesti. Depresija traje puno dulje no što, primjerice, traje proces žalovanja za izgubljenom bliskom osobom. Intenzitet depresije tijekom čitavog je dana teži i jači od osjećaja tuge. Ipak, glavni je simptom gubitak sposobnosti da vas bilo što zanima ili veseli. Kod depresivnih osoba uživanje u životu nema nikakvo značenje - prof.dr.sc. Norman Sartorius
O odnosu liječnik – pacijent
Odnos liječnik-pacijent vrlo je važan za svakog čovjeka, a posebno za onog koji boluje od psihičke bolesti. Moderni oblici komunikacije putem telefona i interneta pridonijeli su tome da sve manje znamo kako kvalitetno komunicirati s ljudima iz svoje okoline, naglašeno je u emisiji.
- U prosjeku, pacijent sa svojim liječnikom opće prakse provede samo dvije do tri minute. Često liječnik ni ne gleda ni ne sluša pacijenta. Upravo je stoga u velikom porastu popularnost alternativnih medicinskih službi. A oni prvo što rade, jest to da slušaju – u klasičnoj medicini toga je jako malo.
Pokus u četiri zemlje pokazao je da upravo to pacijentima nedostaje – pažnja liječnika koji koncentrirano sluša. Upravo to nedostaje i u programima edukacije liječnika – smatra Sartorius.
Povratak u normalu
U emisiji ''Nedjeljom u dva'' naglašeno je i kako je velik problem u životu osoba s psihičkim bolestima povratak u normalni život nakon liječenja.
- Oni su osuđeni. Često ostaju bez posla i ne mogu pronaći drugi, gube mjesto stanovanja, a nerijetko i životnog partnera. Kad ste tako ocijenjeni, gubite samopouzdanje i a priori sebe smatrate manje vrijednima u odnosu na ostale – smatra Sartorius. Psihički bolesne osobe koje primaju terapiju, kaže Sartorius, mogu sasvim normalno izvršavati svoje poslovne i društvene obveze.
- Uspjeh liječenja, ako je kvalitetan, puno je veći kod duševnih bolesti, nego kod liječenja kardiovaskularnih bolesti. Više od polovice shizofreničara nakon 20-30 godina živi normalno, a kod depresije, taj je period puno kraći – tvrdi psihijatar. Za kraj je poručio kako je potrebno dopustiti osobama koje u svojoj 'zdravstvenoj povijesti' nose stigmu duševnih bolesnika da budu društveno prihvaćene i korisne.
Moj najveći uspjeh, ono najvrednije što sam napravio u životu jest to što sam uspio nebrojeno puta združiti i upoznati najrazličitije ljude i pomoći im da uvide vrijednost jedan drugoga. (prof.dr.sc. Norman Sartorius)