Nakon romantičnog vikenda na moru s novim dečkom, zaljubila sam se do ušiju i shvatila da je moj prekid s Partnerom bio opravdan i nužan. Voljeli smo se, ali ne dovoljno. Nečeg je u našem odnosu ponestalo a nečeg nikad nije ni bilo. Zato sam sad s Hulkom za kojeg imam onaj 'dobar osjećaj'.
Hulk i ja vodili smo ljubav, gledali se u oči, kuhali i kupali se zajedno, pili vino i valjali se po krevetu. Kao u nekom jeftinom erotskom filmu. Njam, volim njegova dlakava prsa i široka ramena. Volim ga gledati u oči dok se ševimo, slobodna sam i divlja s njim. Baš sam ono, zabrijala na novog dečka. U čudu sam, divim se sama sebi kako sam dobro podnijela prekid.
Već sam pomislila da sam jednostavno iznad bivšeg, iznad situacije, ispred svog vremena i uopće prepametna za takve spike!
E, nisam!
Spoznaja da sam ipak enciklopedijski primjerak vječno nezadovoljne žene (dobro, sad sam bar zadovoljena) bolna je i strašno me šokirala. Uvijek moraš bit spreman da sam sebe iznenadiš.
Rasplakala sam se kao dijete kad sam ugledala bivšeg i nastao je takav muk... kakvog dugo svijet nije vidio.
Iznevjerila sam samu sebe.
Post je objavljen 19.04.2009. u 20:09 sati.