Postojećoj temi dodajem novu. Katastar se spominje u srednjem .
vijeku,a službena je evidencija zemljišta razvrstanog po bonitetu i kulturi;služi za tehničke,ekonomske svrhe ,za izradu zemljišnih knjiga-gruntovnice i kao podloga za oporezivnje prihoda o zemljišta.
Na našim prostorima katasar je osnovan geodetskom izmjerom zemljišta,sredinom osamnaestog stolječa kad je djelomićno ukinuto kmetstvo.
Osnovna jedinica katastarske evidencije zemljišta je katastarska čestica.K.Č.je dio zemljišta istog posjednika i kulture,a omeđena je trajnim međnim ozakama na lomnim točkama nesporne međe dva susjedna posjeda.
Radi lakšeg snalaženja u katastarskoj evidenciji mjereno područje je podijeljeno u više katastarskih općina.K.O.ima svoj zasebni katastarski operat koji se sastoji od:katastarskih planova,spiska čestica,posjedovnih listova,spiska čestica razvrstanih po kulturama i klasama u kojem se obračunava ćisti katastarski prihod za cijelu K.O.Obračunati katastarski prihod se po česticama unosi u posjedovne listove,a iz posjedovnog lista sumarno u spisak poreznih obveznika,koji se je predavao poreznoj upravi.
Katastarski operat je upotrebljiv ako odgovara propisima struke a to je princip iz večeg u manje.To znaći da ukupan zbroj površina i ćistog katastarskog prihoda upisanih u P.L.odgovara obračunu ukupne površine K.O.i ukupnom prihodu kultura i klasa.Prema novim pozitivnim propisima ukinut je porez na ćisti katastarski prihod i određeno da katastar evidentira samo vlasnike nekretnina a ne i posjednike kao nekad.(Uređena zemlja str.4 i 5.)
NOVI PRISTUP TEMI
ŠTETA.Tim novim propisima vlasnici i korisnici poljoprvrednog zemljišta izgubili su interes za toćnost katastarske evidencije,jer su oslobođeni poreza na ćisti katastarski prihod ,pa je kao posljedica toga danas u Lijepoj našoj oko 1,000.000 ha neobrađenog poljoprivrednog zemljišta i preko 250.000 nezaposlenih radno sposobnih građana.
Post je objavljen 13.04.2009. u 10:40 sati.