U ovom periodu Duvno dijeli sudbinu hrvatskog naroda, koji se stjecajem nesretnih okolnosti našao u Kraljevini SHS, kasnije nazvanoj Kraljevina Jugoslavija i, od 1945.-1991. godine, SFR Jugoslavija.
Formiranjem Banovine Hrvatske, duvanjski je kraj ušao u njen sastav i tako dočekao stvaranje NDH 10. travnja 1941. godine. U kakvom raspoloženju je dočekana nova država u Duvnu svjedoči jedan dokument sačuvan u Istorijskom arhivu u Mostaru, u kojem doslovce piše: "Propašću Kraljevine Jugoslavije Hrvati u Duvnu su oduševljeni, Srbi razočarani, a muslimani 2:1".
Brojni su i užasni zločini koje su u razdoblju II. svj. rata nad hrvatskim narodom ovih krajeva počinili četnici, a u poraću Titovi partizani. Jedno od njih je i zločin u selu Lug, u kojem su ubijene 83 osobe. Nezadovoljstvo Hrvata represijama, centralizmom i nametanjem unitarizma kulminiralo je sedamdesetih godina u pokretu prozvanom "Hrvatsko proljeće". Zbog ove žudnje za slobodom režim je raznim propagandnim i ostalim tehnikama hrvatskom imenu pridodavao epitete "nacionalista", "liberala", "šovinista", "tehnomenadžera", itd. a duvanjski kraj slovio je kao "leglo ustaštva, šovinizma i nacionalizma". Za diplomatska predstavništva u inozemstvu Duvnjaci i politički i gospodarski emigranti su bili ustaše, a za vlasti u "domovini" članovi njihovih obitelji, susjedi i prijatelji bili su jataci koje stalno treba držati pod kontrolom. Svuda u inozemstvu i kod kuće ih se sumnjičilo, uhodilo, optuživalo i sudski kažnjavalo. Svim mogućim metodama, a posebno u gospodarstvu, kočio se razvoj Duvanjskog kraja.
Post je objavljen 10.04.2009. u 13:04 sati.