Međunarodna manifestacija Dani kršćanske kulture
Tribina pod nazivom "Kriza – ekonomska ili moralna" održana je 30. ožujka u sklopu manifestacije Dani kršćanske kulture, javlja agencija IKA. O kakvoj je krizi zapravo riječ pokušali su odgonetnuti katolički intelektualac dr. sc. Neven Šimac, potom financijski stručnjak i savjetnik, poduzetnik 2006. godine Dragan Munjiza ter mr. sc. Mario Raguž, urednik Programa religijske kulture koji je i moderirao tribinom.
Raguž je početku istaknuo da je istina da živimo u vrijeme krize i kako je ta kriza sveprisutna, ali kaže da je kriza nešto što se ponavlja, kao da je stalno tu. Ističe, kako su ljudi više u moralnoj, nego ekonomskoj krizi, ali kako su nažalost sve više u krizi optimizma, što je doista zabrinjavajuće. Dr. Šimac je u uvodnom izlaganju istaknuo kako je riječ o krizi koja je započela kao financijska kriza u Americi, a potom se proširila po svijetu i prerasla u ekonomsku, gospodarsku i političku krizu, a vrlo skoro bi se mogla pokazati i kao socijalna jer se njene posljedice osjećaju u društvu.
Kao uzroke navodi nestanak organiziranog tržišta, nestanak industrijskog kapitala, razdvajanje novca od rada zbog pojave tzv. virtualnog novca. Također kao uzrok navodi i sveprisutnu potrošnju iznad mogućnosti ter investiranje pomoću zajmova. Kaže kako su jednim dijelom za to odgovorni ekonomisti, a drugim zakonodavstvo koje je to omogućilo, također i agencije za procjenu rizika ter ideološki obojene politike. Nažalost, ističe Šimac, dogodio se udar na rad, kako bi se olakšalo poslovanje kapitalom.
Moguće rješenje vidi ponajprije u brzom reagiranju vlada na trenutna događanja i u uvođenju potrebnih mjera za novu regulaciju financijskog tržišta. Također ističe kako je potrebno rehabilitirati rad kao socijalnu kategoriju, kao posao koji je potrebno obavljati svjesno i pošteno ter kao poslanje koje definira čovjeka, a u kojem na dostojanstven način čovjek postiže ispunjenje na društvenom polju. Također, potrebno je uvesti mjere štednje, ali ne samo kapitala, nego i resursa, ponajprije onih prirodnih poput vode i zemlje zaključuje Šimac.
Sa Šimčevom dijagnozom složio se i Munjiza, koji je istaknuo kako je ono što se događa u ekonomiji zapravo pojavni oblik društvenog djelovanja, jer je ekonomija neodvojiva od društva. Upravo stoga ističe da je potrebno raditi na izgrađivanju društva. Možda nije moguće promijeniti svijet, ali promijeniti sebe i utjecati na ljude oko sebe moguće je i potrebno, ističe Munjiza ter dodaje da svatko treba dati osobni primjer i doprinos. Za početak u svom svakodnevnom životu potrebno je odvojiti se od dnevnih ciljeva i treba gledati dugoročnije, jer dnevni ciljevi čovjeka navode na prihvaćanje kompromisa.
Kaže kako je veliki izazov pred mladim ljudima kojima se medijski sugerira kako je za sreću potreban uspjeh, posao, automobil, stan, novac, ljepota, mladost… a s tim se složio i Šimac. To su izazovi koji su sveprisutni i koji čovjeka navode da ide za tim kratkoročnim ciljevima kako bi postigao sreću, zanemarujući sve ostalo. Međutim, to nije i ne može biti izvor sreće, tvrdi Munjiza.
On nudi nekoliko savjeta za prevladavanje krize koji se odnose na svakog čovjeka koji mijenjajući sebe može doprinijeti izgradnji boljeg društva u kojem će onda i njemu samome biti bolje, a to su: umjerenost u ciljevima i suzdržavanje od potrošnje, ali i u odnosima s drugima, savjesnost, poštenje i moralnost u poslu, očuvanje obitelji i prijateljstava kao osnova društva, temeljitost… Izvor problema vidi u ljudskoj površnosti, pohlepi, licemjerju i smatra kako bi svi trebali raditi na prevladavanju krize kao što bi svi trebali raditi na sebi i tako mijenjati sebe i zajednice oko sebe.
A međunarodna manifestacija Dani kršćanske kulture - koja se ove godine održava u Splitu, Dubrovniku i Šibeniku do 7. travnja - započela je u subotu 28. ožujka. Ovogodišnji program obuhvaća čak 44 različita sadržaja.
Ta je međunarodna manifestacija prvi put održana 2005. godine u Splitu i otada je postala prepoznatljiv sadržaj koji predstavlja značajan doprinos kulturnom bogatstvu i raznolikosti u hrvatskom društvu, a otada se proširila u Dubrovnik i Šibenik.
Ciljevi manifestacije su, s jedne strane, ukazati na bogatstvo tradicije koju baštinimo i pokazati zašto se europska kultura u svojoj najdubljoj matrici može nazvati kršćanskom te uputiti na djela i osobe bez kojih je ona nezamisliva. S druge strane, manifestacija želi otvoriti prostor suvremenim autorima, onima koji osluškuju vrijeme u kojemu živimo i koji na različitim područjima kulturnog i umjetničkog djelovanja stvaraju nadahnuti kršćanskom vizijom svijeta i stvarnosti.
Utemeljeni na takvom konceptu, Dani kršćanske kulture uključuju izložbe, koncerte, tribine, okrugle stolove, predstavljanja knjiga i nosača zvuka, kazališne predstave, filmske projekcije itd. koji zajedno čine višednevni nezaobilazni kulturni i društveni događaj prepoznatljivog identiteta.
U okviru manifestacije dodjeljuje se nagrada Andrija Buvina za izniman doprinos kršćanskoj kulturi onoj osobi ili ustanovi koja je dala najzapaženiji doprinos razvoju kršćanske kulture, odnosno zastupanju kršćanskih vrijednosti u kulturno-javnom životu.
Ovogodišnji laureat je međunarodno priznati slovenski teolog i umjetnik Marko Ivan Rupnik, pripadnik Družbe Isusove, ponajprije poznat po svojim iznimnim mozaicima diljem svijeta izrađenim u suradnji s Ateljeom duhovnih umjetnosti Centra Aletti, čiji je ravnatelj. Osim toga, poznat je i po brojim knjigama, njih 30-ak koje se, baš kao i njegova umjetnička djela, odlikuju iznimnom duhovnom snagom.
Ulazak na sva događanja DKK je besplatan, a program je dostupan na web stranici www.danikrscanskekulture.info .
Post je objavljen 01.04.2009. u 10:02 sati.