Ovisnici i umjereni pilci stoje na dvije obale razdvojene rijekom a povezane mostom. Preko mosta odvija se velik promet, ali samo u jednom smjeru: od obale društvenih potrošača do obale alkoholičara. Do sada nije poznat drugi smjer. I jedni i drugi, međutim, razmišljaju na način koji njima odgovara. Umjereni pilci misle da nikada neće stići na onu drugu obalu, a alkoholičari misle da nikada nisu ni prešli most. Teško je društvenom potrošaču približiti mišljenje da je njihovo ponašanje rizično ponašanje i da je jednom nogom već na mostu, a alkoholičaru da mora preći dosta nizvodno da nađe obale nepijenja - apstinencije
Branko Lang, psihijatar
Što je alkoholizam?
Svjetska zdravstvena organizacija definira alkoholizam kao bolest u koju upada pojedinac ako prekomjerno i redovito pije alkoholna pića pa se kod njega uslijed toga javljaju alkoholna oštećenja psihičkog ili fizičkog zdravlja i ekonomski i socijalni poremećaji.
Alkoholni problemi obično nastaju kad društveno pijenje postane toliko intenzivno da ga okolina više ne prihvaća jer remeti odnose na radnom mjestu ili u obitelji. U ovoj fazi se radi o psihičkoj ovisnosti, a u nekim slučajevima slijedi fizička ovisnost s gubitkom kontrole pijenja i apstinencijskim smetnjama; tremor, znojenje, žudnja za alkoholom ako alkohol nije dostupan neko vrijeme i tada unos alkohola smanjuje apstinencijske poteškoće. U početku tolerancija na alkohol raste, a s napredovanjem bolesti, tolerancija se smanjuje.
Alkoholizam je najčešća bolest ovisnosti, a javlja se u svim ekonomskim i socijalnim skupinama, u oba spola i u svakoj životnoj dobi.
Alkoholizam se naziva još i treća bolest koja, po broju oboljelih, dolazi odmah poslije bolesti srca i krvnih žila te zloćudnih tumora.
Uzroci alkoholizma
Na predispoziciju za alkoholizam utječe kombinacija bioloških, psiholoških i sociokulturoloških čimbenika:
Genetski (urođeni) čimbenici
Primijećeno je da se alkoholizam javlja u pojedinim obiteljima te su istraživanja pokazala da je genetsko naslijeđe važan čimbenik koji doprinosi razvoju alkoholizma. Muški rođaci alkoholičara češće pokazuju sociopatske crte osobnosti, dok u ženskih se češće pokazuje depresivnost.
Psihološki čimbenici
Uključuju poriv za pijenjem kako bi se smanjila anksioznost ili simptomi neke primarne psihičke bolesti. Anksiozni poremećaji dovode do alkoholizma u
25-40% slučajeva.
Sociokulturološki čimbenici
Ove čimbenike predstavljaju vjerovanja ili stavove o alkoholizmu koji potiču pijenje i mogu dovesti do ovisnosti. Pojavnost alkoholom izazvanih poremećaja veća je u sredinama gdje je alkohol lakše dostupan, jeftin i gdje postoji pozitivan odnos društva prema pijenju.
Omjer utjecaja ovih činitelja je otprilike 10% za genetske činitelje, 30% psihološke te 60% za sociokulturološke činitelje.
Tijek alkoholizma u obitelji
U početku prekomjerno pijenje i ponašanje u tom stanju dovodi do prijekora bračnog partnera/partnerice i verbalnih sukoba što obično ima za posljedicu izgradnje dva sustava ponašanja koja se stalno ponavljaju: borba za neovisnost i pravo na zadovoljstva pri čemu se napadaju ostali članovi obitelji.
Kod alkoholičara će se javljati i osjećaji krivnje i kajanja te će davati stalna obećanja da će se promijeniti. Postepeno će se razviti racionalizacija i za svoje nedaće neće kriviti vlastito prekomjerno pijenje već će krivnju pronalaziti u drugima.
Alkoholizam dovodi do narušavanja emocionalnih veza između alkoholičara i drugih članova obitelji i do učestalih sukoba s bračnim partnerom/ partnericom, a često se javljaju i optuživanja za prijevare (u psihijatriji je poznati pojam alkoholna ljubomora).
Budući da zbog pijenja i društva često izbiva iz kuće, svoj formalni autoritet nastoji održati strogošću pa tako dolazi do čestih verbalnih i fizičkih nasrtaja na druge članove obitelji.
Zadnja faza alkoholizma u obitelji je potpuna nebriga za obitelj.
Alkoholizam je uzrok raspada oko trećine brakova
Posljedice alkoholizma
Alkoholizam uzrokuje tjelesne i psihičke komplikacije, komplikacije živčanog sustava, društvene probleme, probleme u obitelji i na poslu kao i brojne poteškoće u obrazovanju pa čak i beskućništvo.
Danas je u Hrvatskoj je zabilježeno 250 000 osoba oboljelih od alkoholizma te gotovo milijun ljudi pati od prekomjernog pijenja članova svoje obitelji. Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo u 2004. godini je bolnički liječeno 8.637 osoba zbog problema s alkoholom. Prosjek hospitalizacije je trajalo 22 dana.
Liječenje ovisnosti o alkoholu je dugotrajan i složen postupak koji se tek jednim početnim dijelom usko veže uz zdravstvenu djelatnost.
Dugogodišnji rehabilitacijski i resocijalizacijski proces, tijekom kojega je potrebno promijeniti ponašanje i usvojiti nov način života bez alkohola, provodi se u skupinama koje su organizirane kako udruge građana, a u nas pod opće poznatim nazivom klubovi liječenih alkoholičara.
Ako imate komentar ili pitanje vezano uz temu članka obratite se na internet adresu: socradnik@obiteljskicentar.hr
Kao izvor članka koristio se Mikroprojekt Psihičko stanje članova klubova liječenih alkoholičara grada Zagreba (Alisa Kosić) i knjiga Alkoholizam (Vladimir Hudolin).