Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/nepoznatizagreb

Marketing

Zaboravljene tržnice (1): Željeznička kolonija

Ne tako davno sjetio sam se nekih od gradskih tržnica koje su nekad bile važna mjesta opskrbe svojih kvartova, a sad su zaboravljene i jedva da uopće egzistiraju.

Jedna od takvih, možda čak najbliže izumiranju, je tržnica u Željezničkoj koloniji, iza Kažotićeva trga. Prije 30-tak godina je to bilo živahno mjesto na kojem sam, s vremena na vrijeme, zalazio sa svojim tatom. Kupili smo kruh u trgovini Prehrane na samome trgu (od trgovine je ostao samo prašnjav izlog sa starim logom), ponekad i nešto od odjeće (u trgovini tekstilom koja je bila u lokalu pored Prehrane), a zatim smo po voće i povrće otišli na tržnicu.

Kao što vidite, od tržnice danas nije ostao niti jedan štand u radu (ovo je snimljeno jedne nedjelje, možda je radnim danom ipak malko življe ... iako, sumnjam).


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

A kad smo već na samome trgu, bacimo pogled i na neuobičajeno oblikovanu crkvu svete Krunice (sagrađeno između 1968 i 1971, projektirao arhitekt Branko Pintek) uz koju se nalazi i samostan sv. Dominika s kapelicom (izgrađen 1925.-1927. prema projektu inženjera Ivana Senka).


Snimio: Vanja

Na samome trgu se nalazi ugodan park sa obnovljenim dječjim igralištem,a sa sjeverne strane je već spomenuta zgrada u kojoj je nekad bila trgovina "Prehrane".


Snimio: Vanja


Snimio: Vanja

A za kraj, ako ne znate tko je bio Augustin Kažotić po kojem je nazvan trg: Trg je imenovan 1928. po dominikancu bl. Augustinu Kažotiću, rođenom u trogirskoj plemićkoj obitelji oko 1260. godine. Godine 1303. imenovan je zagrebačkim biskupom. Obnovitelj je crkvenog i prosvjetiteljskog života u biskupiji. Kažotićeva katedralna škola prva je visoka škola u Hrvatskoj, prvi studij filozofije i teologije kod nas. Umro je i pokopan u Luceri u Italiji 1323. Proglašen je blaženim godine 1702. U zagrebačkoj katedrali uređena mu je kapela 1964., a 1994. pokrenut je postupak proglašenja svetim.

A ako želite saznati malko više o Samome kvartu "željezničke kolonije" (koji je zaštićen kao vrijedna arhitektonska cjelina, vidi OVDJE), pogledajte u članak iz časopisa "Maksimir moj kvart" (Broj 35) .

Post je objavljen 31.03.2009. u 15:10 sati.