E pa kad Tibica zapne za nešto onda zapne ali kad me nejde onda me nejde.
Kao što sam prije napisala nakon puno razmišljanja i premišljanja i opet razmišljanja i premišljanja javila se ja za novu poziciju na jobu.
I dobila nakon duuuuuuugo čekanja obavijest da će se razgovor održat u drugoj polovici 3 mjeseca.
Rekoh OK malo dugo ali ja hepi.
I evo druga polovica trećeg mjeseca je skoro pa gotova a od razgovora ili bar od obavijesti za razgovor ni A ni Be!
Pa eto pitam se ja što to znači?
Sad kad sam se ful zagrijala za taj posao sve se nekako oteže.
I ja sve nekako gubim volju jer to smatram vrlo neprofesionalno i u najmanju ruku kao nepoštivanje onih koji su se prijavili.
Zašto? Pa zato jer ako se neki rokovi pomiču bio bi red da se ljude upozori.
I eto tako čekam ja čekam i čekiram mejl svaki dan i čekam da mi ptičica uleti i kaže da je razgovor tad i tad no eto ne kaže se više “strpljen spašen” nego “tko čeka taj se i načeka”.
Ali pitanje je da li i dočeka?!?!
Još svega dan i pol je u ovom famoznom 3 mjesecu i sve mi se čini da ništa od svega toga.
Ali nema veze.
Možda mi nisu suđene takve promijene u životu. Hmmmmm...
Valjda su se i zvijezde urotile protiv mene ;)))))))