ZAGRAĐE - Stanovnici sela Zagrađa u pleterničkom kraju među rijetkima se u Požeštini ne moraju pribojavati kako će njihovi narodni običaji izumrijeti. Gotovo svi su uključeni u rad tamošnjeg folklornog društva. I dok jedni pjevaju i plešu drugi vješto i spretno izrađuju narodne nošnje, baš onako kako su se one nekada izrađivale.
Gotovo svakoga dana 48-godišnja Branka Ružičić sjeda za radni stol za kojim provodi i po nekoliko sati. Štikaćom “mašinicom” ona vješto na domaćem platnu, popunjava različite uzorke koji su i jedinstveno obilježje narodne nošnje toga kraja. Unatoč iskustvu, za izradu jedne ženske narodne nošnje treba joj i više od mjesec dana.
- Nošnje intenzivnije izrađujem već 15-ak godina. Sada mi nije teško no u početku je bilo. Pojedini dijelovi nošnje su zahtjevni i tu mi dosta treba vremena. Za samo "štikanje" treba mi desetak dana, a tu je i heklanje i štrikanje narukvica i drugi poslovi. Zagrađanska nošnja prema svom izgledu više pripada brodskom području i mnogo je bogatija u odnosu prema "paurskoj", kaže Branka dodajući da je njoj osobno najljepša "zlatara" koja se radi zlatovezom od posebnog konca.
Ni baka Manda Ružičić kojoj je 85 godina ne odustaje od izrade nošnji. Vid i ruke je još dobro služe, pa bez problema plete, kukiča i rišlja.
"Počela sam raditi s 12 godina kada sam prvi put sjela za mašinu. Imala sam veliku želju da taj posao naučim a i dandanas uživam u rišljanju. Ne mogu vam kazati koliko mi puno zadovoljstva donosi ručni rad i izrada nošnji. Ni sama ne znam koliko sam toga napravila. Moje se nošnje nalaze diljem svijeta, od Kanade do Australije. Jedne sam zime čak 24 muške nošnje morala napraviti", kaže baka Manda.
"Meni jako puno znači ova nošnja. To je blago mojih roditelja, koje sam ja naslijedila od svoje mame, a ona pak od svoje. Nošnju uglavnom nosim kada moje društvo ima nastup. Nakon toga se pažljivo mora spremiti i čuvati do idućeg gostovanja", ističe Đurđica Lucić, članica folkoloraša. Na svoju je krpanu rubinu ponosna i mlada Marija Berić od koje doznajemo da se njezina narodna nošnja nosila samo na najsvečanijim prilikama, misama i svečanijim blagdanima. Narodna nošnja iz Zagrađa ili kako je zovu graničarska nošnja, prema riječima voditeljice tamošnjeg folklora Vesne Kožul, doista je specifična.
"Koliko su naše nošnje atraktivne ponajbolje potvrđuje činjenica da upravo nošnje iz sela Zagrađa nose mnogi folklorni ansambli ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu”, kaže voditeljica.
Verica REBRINA
GLAS SLAVONIJE
Post je objavljen 26.03.2009. u 07:52 sati.