Marketing
Ono sto niste znali i niste se usudili pitati o ...
... o djeci i ljudima s Down sindromom, tzv. "mongoloidima", mozete naci unutar ovog teksta koji objavljujemo povodom Svjetskog dana Down sindroma.
21.3. Svjetski dan Down sindroma
Ovaj datum je hotimice izabran kao podsjetnik na sve osobe koje imaju Down sindrom. Osobe s Down sindromom na 21. paru kromosoma imaju 3 kromosoma (umjesto uobičajena dva) i stoga je upravo 21.3. dan kada se želi potaknuti sve članove društva da se pobrinu za one u društvu kojima je potrebna dodatna podrška kako bi mogli voditi sretan i ispunjen život.
Down sindrom
Svako dijete koje dođe na svijet jedinstvena je osoba, različita od svih ostalih. Osobe koje se rode sa Down sindromom svojim drugačijim izgledom ističu se u masi i često ljudi reagiraju sažaljivim pogledima. Pogrešno je pretpostaviti da je netko „jadan, bolestan, tužan“ samo zato što drugačije izgleda. Sažaljenje nikome ne pomaže, ali empatija i poštovanje da.
Down sindrom se najčešće veže uz majke koje su u kasnijoj dobi rađale svoju djecu, no očito je da to nije pravilo, jer i dvadesetogodišnje majke rađaju djecu s ovim sindromom. Čak 70 % djece s Down sindromom rađaju majke mlađe od 35 godina, ali činjenica je i to da se vjerojatnost pojavljivanja ovog sindroma povećava sa starosnom dobi majke. Down sindrom se javlja kod jednog od 650 novorođene djece. Roditelji ne bi trebali tražiti krivca u sebi, jer kriva je genetika na koju ne možemo utjecati. To je čest genetski poremećaj, koji se javlja u svim rasama i može se pojaviti bez obzira na zdravlje roditelja i način života obitelji. Dobro je znati da su u obitelji u kojoj je rođeno dijete sa Down sindromom povećane šanse da i slijedeće rođeno dijete ima Down sindrom.
Javlja se kada se u stanici nađe višak cijelog ili dijela kromosoma na 21. paru te se stoga zove još i „trisomija 21“. To se dešava uslijed pogrešnog razvrstavanja kromosoma tijekom stanične diobe spolnih stanica. Osoba s Down sindromom stoga nema 46 kromosoma, već 47. Ovakva genetska slika uzrokuje karakterističan izgled i poteškoće, premda svaka osoba izgledom i osobinama prvenstveno nalikuje svojim roditeljima i obitelji.
Osobe s Down sindromom imaju najčešće: kosi položaj očnih otvora, veliki jezik, mala usta i nos, malu glavu, hipotoniju (mišići imaju smanjenu napetost), kratke i široke ruke i noge, kratak prsni koš, kratke šake sa specifičnom brazdom na dlanu, široki vrat, neuobičajen oblik uški, okruglo lice izravnanog profila.
Potrebno je redovito posjećivati liječnika odgovarajuće specijalnosti i pratiti zdravstveno stanje osobe s Down sindromom, kako bi držali pod kontrolom ili uklanjali zdravstvene probleme koji mogu biti prisutni. Kad je dijete tek rođeno često treba malo više strpljivosti sa dojenjem. Zbog manje usne šupljine djeci s Down sindromom jezik često nekontrolirano izviruje van, pa je dobro da vježba mišiće lica i jezika. Slabiji imunitet i jako suha koža također su problemi na koje valja obratiti pažnju. Djeca i odrasli s Down sindromom mogu imati i neke od ovih poteškoća: srčanu grešku, probleme s disanjem, epilepsiju, probleme s probavnim sustavom, poteškoće u funkcioniranju štitnjače, poremećaje sluha, smetnje ponašanja, psihičke probleme, oštećenje vida, sniženo intelektualno funkcioniranje i još neke poteškoće.
Da bi dijete s Down sindromom napredovalo važno je osim liječnika u stručni tim uključiti i rehabilitatora, logopeda, psihologa, fizioterapeuta i druge stručnjake. Najvažnije je naravno da su roditelji spremni učiti od stručnjaka i to znanje primijeniti u odnosu sa svojim djetetom. Roditelji provode najviše vremena sa djetetom i svako dijete uči promatrajući svoje roditelje i komunicirajući s njima. Od iznimne je važnosti početi sa intervencijom što ranije, već u prvom mjesecu života. Rana intervencija omogućava djetetu da što više razvije svoje sposobnosti u kritičnom periodu kada se mozak najviše razvija.
Danas se još uvijek može čuti izraz „mongoloid“ ili „sretni idiot“ za osobu s Down sindromom, a zna se da osobe s Down sindromom nisu nekakva posebna rasa već ljudi kao i mi, sa svojim vrlinama i manama, boljim i lošijim danima. Svima nama da bismo dobro funkcionirali potrebni su dobri odnosi sa drugim ljudima, uključenost u zajednicu i prihvaćanje od okoline. Osobe s Down sindromom isto čeznu za time i zaslužile su takav život te je stoga na nama ostalima da im pomognemo da ostanu u svojim obiteljima i svojim zajednicama te vode sretan i ispunjen život.
preuzeto od Obiteljskog centra Viroviticko-Podravske Zupanije
P.S. Prigodno jos jedan odlican post na blogu Fotoprice
Post je objavljen 21.03.2009. u 13:43 sati.