Po toj teoriji najprije je bilo jedno kozmičko jaje. Sadržavalo je puno materije . Kad je to kozmičko jaje eksplodiralo , nastala je svemirska kaša ( protoni , elektroni , fotoni svjetlosti i neutroni . Nakon jedne minute počeli su se stvarati jednostavni atomi helija i vodika spajanjem protona i neutrona . Nakon 1 mil. god. s tim jednostavnim atomima spojili su se i elektroni te su nastali cjeloviti atomi vodika i helija . Ti atomi su počeli okupljati slobodna tijela , pa nastaju prva plinovita tijela , koja kad su postigla kritičnu toplinu od 10 000 000 °C , su prosvjetlila. Tako su nastale prve zvijezde , a zatim i prve galaksije.
Najvažnije otkriće kosmologije, širenje Svemira, je provedeno na osnovu opservacija crvenog pomaka i kvantificirano Hubbleovim zakonom. Ako posmatramo ovo širenje unatrag, pristupa se gravitacionoj singularnosti, prilično apstraktnom matematičkom konceptu, koji može i ne mora se podudarati sa stvarnošću. Ovo je prekretnica teorije Velikog praska, dominantnog modela u kosmologiji danas. Starost Svemira se procjenjuje na oko 13,7 milijardi godina, s nepouzdanošću od 200 miliona godina, prema NASA-inom projektu zvanom Wilkinsonova Mikrovalna Anizotropna Proba (WMAP). Ipak ovo se temelji na pretpostavkama za koje važi osnovni model korišten za analizu podataka. Ostale metode za procjenjivanje starosti Svemira daju različite godine starosti.
Fundametalni aspekt Velikog praska može se danas vidjeti u opservaciji koja se zasniva na činjenici da što su galaktike dalje od nas to brže od nas odmiču. Također se može uočiti pri kosmičkom mikrovalnom pozadinskom zračenju koje je mnogo slabije zračenje od onog skorije nastalog nakon Velikog praska. Ovo pozadinsko zračenje je značajno uniformno u svim pravcima, koje su kosmolozi pokušavali objasniti početnim periodom brze inflacije (širenja) uz Veliki prasak.
Post je objavljen 25.02.2009. u 16:32 sati.