Pepelnicom ili čistom srijedom kršćani katoličke vjere započinju korizmeni post ili četrdesetnicu. Vrijeme je to od četrdeset dana (izuzev nedjelja i svetog trodnevlja neposredno pred Uskrs) koje podsjeća na Kristov četrdesetdnevni boravak u Judejskoj pustinji, vrijeme molitve, posta, pokore i djela kršćanske ljubavi.
Držanje posta poznato je u svim svjetskim religijama. Tragove ovog običaja pratimo u daleku prošlost, daleko prije nastanka kršćanstva. Post je imao i religioznu jednako kao i zdravstvenu svrhu. Te je osobine zadržao do danas.
Ovaj običaj posta i priprave za Uskrs, najveći kršćanski blagdan, svoje porijeklo vuče još od prvih kršćanskih vremena. Tada se, kao i danas, nastojalo molitvom i odricanjem očistiti vlastiti duh od grijeha i zla, kroz trpljenje i razmišljanje približiti se Bogu koji je trpio u Isusu Kristu, sve kako bi blagodat Uskrsa za vjernika zaista značila jedan novi početak i dolazak boljeg svijeta.
Pepelnici i korizmi prethodi karneval (lat. carne + vale = zbogom meso, hrv. mesopust), vrijeme veselja, maskiranja i opuštanja prije početka vremena posta. Spoj je to poganskih predkršćanskih tradicija i potrebe da se čovjek malo razonodi i zabavi prije početka najintenzivnijeg duhovnog vremena tijekom crkvene liturgijske godine.
Običaj posta često se netočno poistovjećuje s običajem nemrsa, tj. ustezanja od hrane mesnog, tj. životinjskog porijekla. Naime, post je ustezanje od hrane, zapravo konzumiranje one količine hrane koja nam je nužno potrebna kako ne bismo ugrozli vlastito zdravlje i onemogućili sebi normalne dnevne aktivnosti (rad, učenje...). Zbog toga post podrazumijeva i osjećaj gladi. Kroz takvo trpljenje uzdižemo vlastitu volju iznad potreba tijela.
Post obvezuje katolike starije od 18 i mlađe od 70 godina i to na Pepelnicu i Veliki petak. Od ove su obveze izuzeti bolesnici, putnici, mornari i vojnici.
Običaj nemrsa podrazumijeva, kako smo već spomenuli, ustezanje od hrane mesnog, tj. životinjskog porijekla. Obvezuje katolike starije od 14 i mlađe od 70 godina, uz iste izuzetke kao i kod obveze posta. Nemrs je obvezan u korizmenom vremenu na Pepelnicu i svaki korizmeni petak. Držanje nemrsa također omogućuje čovjekovoj volji da nadvlada potrebe tijela.
Valja istaknuti da i post i nemrs imaju i dimenzije koje se odnose na tjelesno zdravlje jer, kako je poznato, manje unošenje masti u tijelo i zdravija prehrana (kod onih koji drže nemrs pa konzumiraju više žitarica i vlakana) brane tijelo od kardiovaskularnih i sličnih oboljenja (premda ne nužno, naravno).
Ipak, i post i nemrs dobivaju pravi smisao ukoliko su protkani težnjom ka nutarnjem čovjekovom pročišćenju i prosvijetljenju. Post i nemrs stvar su svakog pojedinca i nipošto ne podrazumijevanju javno očitovanje u isticanju samohvale podvizima vlastitog trapljenja. Preobrazba srca pravi je smisao ovog odricanja, a rast vjere i ljubavi plod koji ono mora donijeti budući da Bogu naš post ne znači ništa ako nije bio praćen ljubavlju prema - Njemu u svakom čovjeku.
Na dobro vam došao Veliki post!