Ministri obrane zemalja članica NATO-a i predstavnici dviju zemalja kandidatkinja, Hrvatske i Albanije, jučer u Krakowu raspravljali su o budućnosti saveza, uključujući i teško pitanje daljnjeg proširenja prema ruskim granicama.
Neformalni sastanak ministara obrane NATO-a priprema je za nadolazeći sastanak na vrhu NATO-a koji će se održati u Strasbourgu (Francuska) i Kehlu (Njemačka) u travnju, a održan je i sastanak s Hrvatskom i Albanijom kao budućim članicama NATO-a.
Republiku Hrvatsku na sastanku predstavljao je državni tajnik u MORH-u Mate Raboteg koji je sudjelovao u raspravi o preoblikovanju Saveza, s posebnim naglaskom na reformi njegovog zapovjedništva.
Prvi krug razgovora bio je posvećen određivanju strategije NATO saveza za 21. stoljeće i unapređenju njegova djelovanja dok se priprema za prijam novih članica i vjerojatni povratak Francuske u njegovu zapovjednu strukturu.
Sve zemlje članice NATO-a ratificirale su pristupni protokol o članstvu u NATO-u Hrvatske i Albanije, ali nad ulaskom Hrvatske u članstvo nadvila se sjena nakon što je u Sloveniji zbog neriješenog bilateralnog graničnog pitanja pokrenut postupak za raspisivanje referenduma na kojem bi se potvrdila ili poništila odluka slovenskog Državnog zbora o ratifikaciji protokola.
"Uvjeti za ulazak u savez i Hrvatske i Albanije su ispunjeni i nadam se da odluka o tome može biti donesena na summitu" u travnju, rekao je u Krakowu njemački ministar obrane Franz Josef Jung na upit o tome može li se taj zastoj riješiti brzo.
U sklopu rasprave o daljnjem proširenju Saveza tema su bili Ukrajina i Gruzija, koje su u statusu zemalja partnera NATO-a, odnosno njihovi napori u reformama obrambenih i sigurnosnih sektora koje poduzimaju u okviru mehanizama, procesa i inicijativa procesa Partnerstva za mir.
NATO je odlučio pojačati suradnju s Gruzijom nakon prošlogodišnjeg kratkotrajnog rata s Rusijom, čiji je djelomični uzrok, kako smatraju stručnjaci, bila i želja Gruzije za jačanjem veza sa Zapadom.
Post je objavljen 21.02.2009. u 15:20 sati.