Marketing
Slovenski parlament prihvatio izjavu o zaštiti nacionalnih interesa
Slovenski parlament prihvatio je u srijedu popodne na izvanrednom zasjedanju izjavu o zaštiti slovenskih nacionalnih interesa u tijeku pristupa Hrvatske NATO-u, u kojoj se navodi da je Slovenija pri proglašenju samostalnosti imala izlaz na otvoreno more, te da je nadzirala neke druge "prijeporne točke" uzduž granice s Hrvatskom.
Za prihvaćanje takve izjave glasovalo je 65 zastupnika, a protiv su bila četiri zastupnika Slovenske nacionalne stranke (SNS).
Spomenuta izjava trebala je biti razlogom da se odustane od inicijativa da se pristupni protokol Hrvatske za ulazak u NATO, što ga je slovenski parlament velikom većinom ratificirao u početku prošlog tjedna, ospori na referendumu.
Slovenska pučka stranka i predsjednik udruge "Zavod 25. lipnja 1991." Marijan Podobnik izjavili su da na temelju prihvaćene izjave u parlamentu odustaju od aktivnosti koje bi dovele do obveznog raspisivanja tog referenduma.
No Stranka slovenskog naroda (SSN), manja izvanparlamentarna stranka iz Maribora koja je također sudjelovala u prikupljanju početnih potpisa za spomenuti referendum, objavila je u srijedu navečer da izjavom prihvaćenom u parlamentu nije zadovoljna te da će nastaviti prikupljati potpise za referendum.
Kako su izjavili u toj stranci, parlamentarna ih izjava ne zadovoljava jer se u njoj ne navodi da bi se Hrvatska odmah morala povući s teritorija južno od rijeke Dragonje i ukinuti "privremeni granični prijelaz" Plovaniju.
U izjavi koju je prihvatio parlament naglašava se da su se vlade Slovenije i Hrvatske Brijunskom izjavom obvezale da će poštovati stanje na granici od 25. lipnja 1991.
Navodi se da je Hrvatska "učinila brojne jednostrane poteze i prihvatila pravne akte kojima se mijenja teritorijalni status quo na dan osamostaljenja, te se time pokušava prejudicirati rješenje graničnog pitanja".
"Zbog zaštite slovenskih interesa prilikom pristupa Hrvatske Sjevernoatlantskoj povelji Slovenija upozorava da odbacuje pokušaje kršenja teritorijalne cjelovitosti Slovenije, te mijenjanje stanja na kopnu i na moru od 25. lipnja 1991., kad su slovenski organi, među ostalim, provodili svoje nadležnosti u zaseocima na lijevoj obali rijeke Dragonje, na teritorijima na lijevoj obali rijeke Mure kod Hotize te u vrijeme kad je Slovenija imala teritorijalni dodir s otvorenim morem i kad je provodila jurisdikciju nad cijelim Piranskim zaljevom", navodi se u izjavi koju je prihvatio parlament na izvanrednom zasjedanju.
Post je objavljen 19.02.2009. u 11:23 sati.