PITANJA:
1. Softver
2. Informatika
3. IS
4. Booleova algebra
5. Baza podataka – što je i struktura
6. Računalo
7. Informacija
8. Informacijske znanosti
9. Elementi IS
10. Programi – sustavski i korisnički
11. Dijelovi računala
12. Procesor
13. Generacije računala – 3,4
14. Mreže
15. Datoteke
Software
Sveukupno ljudsko znanje ugrađeno u računalni hardware s ciljem stvaranja informacijske potpore upravljanju poslovnim procesima.
• Tri temeljne vrste znanja
1. Činjenično znanje
? Baza podataka
2. Metodološko znanje
? Računalni programi
3. Konceptualno znanje
? Baza znanja
? Expertni sustavi
INFORMATIKAje znanost o (proces) prikupljanju, obradi, pohranjivanju, prenošenju i korištenju informacija pomoću tehničkih uređaja u okvirima IS.
INFORMACIJSKI SUSTAV je skup dobro definiranih pravila, običaja i postupaka pomoću kojih ljudi, oprema ili jedno i drugo rade na određenom inputu sa svrhom da dobiju informacije koje će zadovoljiti potrebe određenih pojedinaca u određenoj poslovnoj situaciji.
Drugi gledaju na IS kao na sustav komuniciranja pomoću kojeg informacija putuje organizacijom.
BOOLEOVA ALGEBRA
IZ NAŠE KNJIGE: Booleova algebra predstavlja matematičko sredstvo koje je izuzetno pogodno za opisivanje događaja u kojima strukturni elementi mogu poprimiti dvije vrijednosti: 0, 1. Booleova algebra je definirana skupom elemenata, skupom operacija nad elementima i skupom zakona koji definiraju osobine operacija i elemenata
Osnovne operacije: negacija, konjunkcija, disjunkcija i još su tu implikacija i ekvivalencija.
IZ BILJEŽNICE: Boolova algebra je matematička struktura nazvana po Booleu koji je algebarskom izrazu dao drugo značenje – logičke operacije prikazao na algebarski način.
SA INTERNETA: Booleova algebra je zatvoren matematički sustav, koji sadrži skup M od dva ili više elemenata kao i operacije disjunkcije, konjukcije i negacije za koje vrijede postulati.
GLAVNA DEFINICIJA: Booleova algebra sastoji se od skupa B i linearnih operacija zbrajanja i množenja. Skup B sastoji se od elemenata a,b,c za koje vrijede zakoni: zatvorenosti, identičnosti, komplementarnosti, komutacije,asocijacije, distribucije.Primjer skup B(0,1) i operacije +/*.
Temelji se na postulatima koji su definirani nad binarnim varijablama. Postulati su međusobno neovisni i konzistentni ( ne isključuju jedan drugoga).Osnovne operacije koje definira su:
• disjunkcija logički ILI
• konjunkcija logički I
• negacija logički NE.
BAZE PODATAKA – baza podataka je skup datoteka organiziranih tako da budu jednoobrazne s obzirom na strukturu te povezane tako da uključuju minimalnu redundanciju i omogućuju pristup korisnicima uz najmanja ograničenja.
- skup ustrojenih, logički povezanih zapisa ili datoteka namijenjenih zadovoljavanju potreba različitih korisnika. Podaci su odloženi tako da su nezavisni od programa koji ih upotrebljavaju i obrađuju
- koncepcija baze podataka ima svoju misaonu i fizičku logiku. Uporaba baze podataka podrazumijeva postojanje triju razina korisnika( krajnji korisnik, kreator i administrator)
- zapisi s podacima su u nekoj međusobnoj vezi
- organizirani skup podataka pohranjenih u računalu koji se može automatski pretraživati
- jedan o d elemenata u strukturi IS
- sustav upravljanja podacima – shematski je prikaz upravljačkog sustava baze podataka
TIPOVI BAZA PODATAKA – HIJERARHIJSKI (nedostatak-samo jedan pristupni put)
MREŽNA (višestruki pristup i istovremeno korištenje istog podatka – nedostatak sporost kod velikog broja pristupa)
RELACIJSKA – najbolja, načelo da korisnik vidi bazu kao skup tablica podataka, a rezultat svake operacije nad sadržajem baze je također tablica podataka.
RAČUNALO – računalo je skup sklopova (prekidača) Sastoji se od podsustava ulazne jedinice, podsustava izlazne jedinice, centralnog-središnjeg dijela u kojem se obrađuju podaci i vanjske memorije.
INFORMACIJA
INFORMACIJA je količina podataka kojom se smanjuje neodređenost u sustavu, podatak koji za korisnika ima određenu vrijednost - korisnost
Informacija – mjera ostvarene organiziranosti u odnosu na
Entropiju – mjera dezorganiziranosti, odnosno mjera reda ili nereda u sustavu
INFORMACIJA – osnovni fenomen informacijskih znanosti
INFORMACIJSKE ZNANOSTI su znanosti koje istražuju svojstva i ponašanje informacije, te sile koje upravljaju protokom informacija i sredstvima za obradu informacija radi optimalne dostupnosti i upotrebljivosti.
Ti procesi uključuju nastajanje, diseminaciju, prikupljanje, organizaciju, pohranjivanje,
pretraživanje, interpretaciju i uporabu informacija.
Prevladava mišljenje da se informacijske znanosti trebaju baviti proučavanjem općih zakona
svih komunikacijskih procesa, od neformalnih (usmenih i pismenih) do formalnih (razmjena
znanstvene literature između znanstvenika tj. Znanstvenih zajednica)
Definicija Sveučilišta u Zagrebu 1985. – INFORMACIJSKE ZNANOSTI – obuhvaćaju sve
one znanosti koje se bave proučavanjem postupaka odašiljanja, prikupljanja, selekcije,
obrade, strukturiranja, memoriranja, pretraživanja, prenošenja, diseminacije, interpretacije,
uporabe i zaštite informacija kao i postupcima društvenog komuniciranja u svim njegovim
oblicima.
Najčešća ishodišta informacijskih znanosti:
1. informacijske tehnologije (sredstva za obradu informacije)
2. dokumentacija i pretraživanje informacija (skupljanje, klasificiranje i distribuiranje dokumenata u svim djelatnostima te pretraživanje – primjenom kompjutora 1957.g. preorjentacija dokumentalistike sa manualnih na kompjutorske sustave za pretraživanje)
3. niz suvremenih komunikacijskih znanosti (lingvistika, semiotika, opća teorija sustava, teorija odlučivanja, računalne znanosti)
INFORMACIJSKI SUSTAV je sveukupnost materijalnih sredstava, programa, timova stručnjaka, metoda i organizacijskih postupaka namijenjenih prikupljanju, obradi, pohranjivanju te dostavljanju podataka i informacija korisnicima.
CILJ IS –dostaviti pravu informaciju na pravo mjesto u pravo vrijeme i uz minimalne troškove
FUNKCIJE – prikupljanje podataka, obrada podataka, pohranjivanje podataka i informacija i dostava podataka i informacija korisnicima – staviti informaciju na raspolaganje
ELEMENTI - informacijskog sustava su hardver,softver,lifver,orgver i netver
HARDVER – fizičke komponente
SOFTVER – programsko rješenje, rutina ili metoda na kojima se temelji primjena hardvera
LIFVER – ljudi koji rade s IT, informatičari ili korisnici sustava
ORGVER – organizacijski postupci, metode i načini vezanja prethodne tri komponente u skladnu funkiconalnu cjelinu
NETVER – koncepcija i realizacija komunikacijskog povezivanja svih elemenata sustava u skladnu cjelinu
PROGRAMI
skup programa u sustavu:
SUSTAVSKI PROGRAMI – operacijski sustavi, programi prevoditelji, uslužni (pomoćni) programi, sustavi za upravljanje bazom podataka.
KORISNIČKI PROGRAMI - korisnički programi opće namjene, korisnički programi posebne namjene
OPERACIJSKI SUSTAV –čini u računalu jezgrz sustavnog programa- skup programa i procedura koje imaju zadatak koordiniranja rada svih dijelova računala i omogućavaju pronalaženje korisničkih aplikacija te njihovo pokretanje.
FUNKCIJE OS: upravljanje memorijom, upravljanje arit-log jedinicom, upravljanje sustavom U-i jedinica, upravljanje sabirničkim sustavom- tijekom podataka, zaštita integriteta odataka tijekom obrade, upravljanje višeprocesorskim radom, upravljanje korištenjem vremena izvođenja pojedinog procesa, optimiranje izvođenja procesa itd.
VRSTE OPERACIJSKIH SUSTAVA :
a) jednokorisnički operacijski sustav (jednozadaćni i višezadaćni) –upravlja radom računala tako da bez ograničenja stavlja na raspolaganje sve resurse samo jednom korisniku – MS DOS, višezadaćnim operac.sustavom moglo se pokrenuti više korisničkih aplikacija odjednom Windowsi 95 i 98. – više se ne komunicira pomoću programske linije i poznavanja instrukcije, pojava sličica
b)višekorisnički operacijski sustav(višezadaćni) – operacijski sustav koji upravlja radom računala koja sva rade pod jednim operac.sustavom, nazivaju se višekorisnički OS.. UNIX i Windowsi NT
c)mrežni operacijski sustav(višezadaćni) – ostvarenje mrežne komunikacije među računalima s različitim operacijskim sustavima dolazi do (raspodjele resursa, povećanje pouzdanosti, ušteda, veće komunikacijsko znaćenje,…)
VRSTE PROGRAMSKOG JEZIKA: assembleri, kompilatori, interpreteri, simulatori, generatori.
KOD – strojna instrukcija napisana u binarnom obliku, a najčešće se sastoji od dvije logičke cjeline. Prva logička cjelina je operacijski kod instrukcije kojim se računalu kaže koji će dijelovi računala sudjelovati u transformaciji sadržaja koji je adresiran drugom logičkom cjelinom instrukcija (transformacija logičkog znaka u fizički znaku uračunalu baziran na 8 znakova)
DATOTEKE: sastoji se od većeg broja slogova iste vrste, osnova baze podataka
organizacija datoteka: sekvencionalne (organizirane datoteke, jedinice odataka-slogova zapisuju se redosljedno na sekvencijalnim nositeljima podataka-imaju karakteristiku niza- slogovi su u memoriji fizički poredani jedan za drugim, redosljed je određen vrijednošću nekog obilježja logičkog sloga), indeksno-sekvencionalne – kompromis između sekvencijalne i rasute organizacije podataka, sastoji se od skupine početnih slogova u koje se pohranjuje informacija o tome gdje se nalazi traženi slog i od dijela datoteke u koji se upisuju slogovi – datoteke obrađujemo redosljedno kao i sekvencijačne ili direktno, izravno organizirane datoteke – datoteke s direktnim pristupom – datoteke kod kojih je utvrđen algoritam, odnosno procedura kojom se svaki slog upisuje na odgovarajuće mjesto i izravno mu se pristupa. – najčešće se koristi kod tvrdih diskova
RAČUNALNE MREŽE: računalna mreža je grupa računala na bližoj ili daljoj lokaciji povezanih prijenosnim medijem. Danas su računala i računalne mreže najbolji način prijenosa velikih količina informacija u vrlo kratkom vremenu i na velike udaljenosti
osnovni razlozi koji opravdavaju spajanje informatičke opreme u mrežu :
? jednostavan pristup podacima
? jednostavna i djelotvorna razmjena podataka među korisnicima
? jednostavna upotreba raspoloživih resursa
? raspodjeljena obrada podataka
NAJČEŠĆE SE GOVORI O:
? LOKALNIM MREŽAMA – služe za razmjenu podataka unutar organizacije
? NACIONALNIM –organizirane na razini zemlje npr. CARNet
? GLOBALNIM MREŽAMA – međunarodne – npr. Internet
TOPOLOGIJA MREŽE: označava strukturu mreže u smislu rasporeda pojedinih sudionika komunikacije i načina njihovog spajanja. Sudionici komunikacije u nekoj mreži smatraju se čvorovima mreže. Izbor najpogodnije topologije ovisi o mnogo čimbenika, od kojih su najvažniji
? broj, vrsta i raspored čvorova u mreži
? brzina predaja i prijema podataka
? propusnost mreže
? dostupnost i cijena sklopova i programa potrebnih za pogon mreže
? namjena mreže
? način upravljanja mrežom, itd.
1. Simbolički prikaz odnosa događaja u nekom sustavu iskazanih podataka kao njihova manifestacija je: MODEL PODATAKA
2. Modeliranje podatka je postupak izrade stanovitog modela: PODATKA
3. Razlikujemo 3 vrste modela podataka i to: KONCEPTUALNI, FIZIČKI, LOGIČKI
4. Logički modeli podatka su: HIJERARHIJSKI, MREŽNI, RELACIJSKI
5. Danas govorimo o 3 tipa organizacije datoteka podataka i to: IZRAVNA, SEKVENCIJALNA, INDEKS-SEKVENCIJALNA
6. Skup datoteka jednoobrazno organiziranih povezanih tako da uključuju minimalnu redundanciju i omogućuju pristup podacima uz minimalna ograničenja predstavlja: BAZA PODATAKA
7. Tipovi baze podataka su: HIJERARHIJESKE, MREŽNE, RELACIJSKA
8. Software(SW), predstavlja ukupnost nematerjalnih komponenti: IS
9. Programe djelimo na: sUSTAVNE, APLIKATIVNE, KOMUNIKACIJSKE
10. Sustavni programi djele se na: OPERACIJSKI SUSTAV, PROGRAMI PREVODITELJI, POMOČNI PROGRAMI
11. Ovisno o konfiguraciji računalnog sustava razlikujemo 3 operacijska sustava: JEDNOPROCESORSKI-JEDNOZADACNI, JEDNOPROCESORSKI-VIŠEZADACNI, VISEPROCESORSKI-VISEZADACNI
12. Programi prevoditelji prevode izvorne aplikacijske programe iz razumljivog jezika u: PROGRAMSKI JEZIK RAZUMLJIV RAČUNALU
13. Vrste programskih jezika: ASEMBLERI, KOMPILATORI, INTERPRETERI, SIMULATORI, GENERATORI
14. Aplikativni programi služe korisnicima za riješavanje problema OBRADE PODATAKA a kojima se oni susrecu u radu.
15. Racunalne mreze su slozeni sustav povezanih RAČUNALA
Post je objavljen 18.02.2009. u 15:44 sati.