Slovenski premijer Borut Pahor izjavio je u ponedjeljak da je inicijativa za održavanje referenduma o hrvatskom članstvu u NATO-u štetna jer će oslabiti slovenske pregovaračke pozicije u pogledu rješavanja graničnog pitanja i jer pokušava osporiti suverenu odluku parlamenta koji je hrvatski pristupni protokol o članstvu već ratificirao.
"Referendum je za Sloveniju loša i štetna odluka. Pozivam državljane da ne daju potpise za raspisivanje referenduma, a ako do njega dođe, učinit ćemo sve da referendum dobijemo", izjavio je Pahor nakon razgovora s ljubljanskim gradonačelnikom Zoranom Jankovićem, koji je inače bio posvećen odnosima države i glavnog grada, zbog Jankovićevih zahtjeva da država iz proračuna prijestolnici vrati velika sredstva koja su prije zakonskih izmjena bila njen izvorni prihod.
"Izvedba referenduma sama po sebi slabi pregovaračke pozicije Slovenije i oni koji se budu potpisali pod zahtjev za referendum to moraju znati iako imaju zakonsko pravo za svoju inicijativu", rekao je Pahor.
Referendum na kojemu bi se pokušala opozvati odluka parlamenta koji je s više od tri četvrtine glasova potpore ratificirao hrvatski pristupni protokol za ulazak u NATO podigao bi političke strasti u Sloveniji, Slovenija bi zakasnila protokol poslati SAD-u kao depozitaru Atlantske povelje, a Hrvatska bi opet dobila priliku da međunarodnoj zajednici dokazuje da je Slovenija nenačelno blokira i pri ulasku u EU i NATO savez iako su to dva različita slučaja, objasnio je novinarima.
Dodao je da je parlamentarni odbor za vanjsku politiku u ponedjeljak prihvatio "izbalansiranu" izjavu u vezi s granicom o kojoj će se u četvrtak izjasniti parlament te da je u tom smislu bio neprihvatljiv zahtjev drukčije izjave koju je predložila udruga "25. lipnja 1991. godine".
Ta je udruga, nezadovoljna što se u tekstu izjave ne spominje njezin prijedlog da je Slovenija prilikom osamostaljenja imala nesmetan izlaz na otvoreno more cijeli Piranski zaljev i ostale "prijeporne" točke na granici, nego se samo konstatira da je Hrvatska od osamostaljenja činila jednostrane akte, u ponedjeljak popodne u parlament podnijela 5.399 potpisanih zahtjeva za referendum. To je više od zakonom predviđenih 2.500 koji su potrebni za prvu fazu referendumske procedure po zakonu o narodnoj inicijativi.
Zato na zahtjev udruge i njezina predsjednika Marjana Podobnika, predsjednik parlamenta mora u roku od sedam dana odrediti rok od 35 dana za prikupljanje dodatnih 40.000 potpisa nakon čega bi parlament takav naknadni zakonodavni referendum morao raspisati.
Predsjednik parlamenta prije toga mora konstatirati je li inicijativa s potpisima pravno korektno podnesena i nema li na listi falsificiranih potpisa.
Podobnik je u ponedjeljak nakon predaje potpisa rekao da će on odustati od referenduma, prihvati li parlament u četvrtak izjavu u kojoj se spominju slovenska prava u vezi s teritorijem na moru i kopnu, ali promatrači ocjenjuju da za to nema mnogo izgleda jer se parlamentarna većina protivi prihvaćanju oštrije izjave, s tumačenjem da bi to zaoštrilo odnose s Hrvatskom.
Post je objavljen 17.02.2009. u 12:48 sati.