Marketing
Grijehom gubavi po ljubavi postaju ubavi…
Hvaljen Isus i Marija, poštovani čitatelju.
Šesta nedjelja crkvene godine u svojim čitanjima, prvom i trećem, govori nam o jednoj opakoj bolesti koja se zove guba, koja je očituje tako da s čovjeka otpada živo meso.
Majka Tereza se na osobiti način bavila njegom gubavaca, strpljivom njegom, zajedno sa svojim sestrama. Na taj način je omogućavala da žive i umru dostojno čovjeka i djeteta Božjeg. Zanimljivo je da je sv.Franjo doživio obraćenje upravo kad je promijenio svoj odnos prema gubavcu. A to se dogodilo kad ga je poljubio. Tada je na neki način poljubio svoje rane, svoju gubu duše, i njega je Bog mogao tada ozdraviti. Veliki apostol gubavaca dvadesetog stoljeća Raol Folero tražio je od svjetskih silnika i moćnika novčanu protuvrijednost od dvaju bombardera, s napomenom da će s tim novcem zbrisati gubu s lica zemlje. Međutim nije uspio dobiti, nisu mu dali.
Isus kad je ozdravio gubavca, kako nas izvješćuje evanđelje, rekao mu je da o tome ne priča, a ovaj je na sva usta razglasio, tako da Isus više nije mogao slobodno tuda ići. Dok govorimo o toj bolesti možemo ujedno proširiti svoje razmišljanje na sve bolesnike i po našim obiteljima i na osobit način sa zahvalnošću se sjetiti onih koji brinu o njima i to godinama, tako da im često puta to mijenja njihov način života, koji nisu tako planirali.
Ovom prilikom spomenut ću jednu djevojku, zvala se Azra, koja je sanjala o tome da bude ili časna sestra ili da se uda i da ima mnogo djece u braku. Međutim, nije se dogodilo ni jedno ni drugo, nego je ostala uz svoju bolesnu majku koju je godinama dvorila. Na kraju je sama oboljela od galopirajućeg raka i umrla u kratko vrijeme. Kroz tih zadnjih mjesec dana života ušla je u tako duboko i iscjeljujuće iskustvo Božje ljubavi tako da joj rak nije smetao u duhovnom čišćenju, prosvjetljenju i s Ocem Nebeskim sjedinjenju. Dapače!
Napisala je na teološkom fakultetu diplomsku radnju koja govori o Isusovoj nježnosti kao izražaju Očeva milosrđa u Evanđelju po Luki. Dok čitate tu njezinu diplomsku radnju, ne samo da čitate o nježnosti nego doživljavate nježnost. Jedna njezina poznata izreka koja se dosta često upotrebljava jest o Bogu za kojeg je rekla: «Nema gdje ga nema.»
Evo, s obzirom na gubu možemo to povezati s grijehom, jer ona na neki način slikovito izražava stanje naše duše kada se damo zavesti zlom. Kad nas zlo prevari da se za nj opredijelimo, tada nam se događa guba duše. A grijehom gubavi po ljubavi postaju ubavi, tj. lijepi jer obraćenje nas mijenja iznutra, preobražava tako da postajemo ljudi čistoće, ljubavi, mira, strpljivosti, radosti, požrtvovnosti da možemo ljubiti Boga i bližnjega i u dobru i u zlu, i u zdravlju i u bolesti.
Da možemo prihvaćati okolnosti u kojima živimo kao Bogom dane, da ne mislimo da je trava u tuđem vrtu zelenija, da su kruške i jabuke slađe u tuđem vrtu. Da ne mislimo kako je tuđi život manje opterećen križevima, a naš nemoguć i neizdrživ. Da ne živimo od onoga čega nemamo, nego da živimo od onoga što imamo. Da se znamo orijentirati prema pozitivnom i dobrom. Da ne žalimo zbog onoga što nam je uskraćeno jer odricanje je način rasta. A sve čega smo se odrekli Bog upotrebljava da ukomponira u onaj dio koji nam tek predstoji.
Zato su i bolesti kriza našeg umišljenog poimanja zdravlja i polaganja monopola na njegovo posjedovanje. Bog nam ponekad uskraćuje tjelesno zdravlje kako ne bismo pri tom izgubili dušu, nego da bismo progledali srcem. Zato nas i ljudi oboljeli od različitih teških bolesti, u bolnicama, ako imamo snage, smjelosti i strpljivosti ih pohoditi, vraćaju u realnost da se ne žalimo na svoje stanje nego da uviđajući kako ima i objektivno težih situacija kod ljudi, shvatimo koliko je Bog milosrdan prema nama.
Neka nam u tome pomogne i izliječeni gubavac za kojeg vjerujemo da je pronašao i svoje duhovno zdravlje. A to je ono zdravlje za koje je narod intuitivno ispekao izreka koja glasi: „Sinko moj, zdravlje ti je najvažnije u životu!“ Od tri moguća želim da ti najvažnije zdravlje postane i ostane najvažnije u životu, poštovani čitatelju!
fra Miroslav Bustruc
Post je objavljen 12.02.2009. u 11:57 sati.