Pregled posta

Adresa bloga: https://blog.dnevnik.hr/omhp

Marketing

ZAVRŠENI DANI MATICE

Image Hosted by ImageShack.us

predavanje don Krešimira Gaćine

Image Hosted by ImageShack.us

predavanje mr.sc. Jadrana Kale

14.1.2009 održano je predavanje don Krešimira Gaćine pod naslovom „Ostat ćemo i bez gaća“. Predavanje je bilo usmjereno sa filozofskog, sociološkog i teološkog gledišta na rasprodaju naše baštine odnosno zemlje naših predaka kojoj smo mi baštinici, a sad je prodajemo u bescjenje, imali novaca za preživjeti ili ne, kao da je zemlja nešto bezvrijedno čega se treba riješiti. Naglašeno je kako kritika ne ide onima koji zemlju prodaju zbog ljute egzistencije ili zbog npr. bolesti, Rečeno je kako oni koji imaju novca za normalan život, a prodaju zemlju zapravo prodaju svoju djedovinu u koju nisu uložili ništa ili jako malo i na taj način postoji mogućnost da postanu bezemljaši i podložni onima koji su tu zemlju kupili. Također važno je i to da kako smo mi okrenuti turizmu,a to je rizična grana privrede koja dolazi u opasnost za vrijeme nemira, ratova, kriza kakva se upravo odvija postoji mogućnost da „grizemo hotele i apartmane“, jer onaj tko u takvim kriznim situacijama ima nešto zemlje može nešto i uzgojiti i na taj način preživljavati bar neko vrijeme......Dio predavanja moći ćete pogledati na stranici uskoro.
14.1.2009 otvorena je i likovna izložba pod naslovom „Primošten-Venecija“ koja je zapravo prezentirana 22.1., jer se smatralo da će biti više ljudi tada.

22.1.2009 održano je predavanje mr.sc. Jadrana Kale etnologa iz Muzeja grada Šibenika i profesora na Sveučilištu u Zadru, pod naslovom „Može li Bucavac na listu UNESCO-a“.
Predavanje je bilo usmjereno na to kako sam naslov kaže dali Bucavac može na listu za UNESC-o. Dati su neki primjeri iz svijeta i iz Hrvatske koji su postali brandovi kako i naš Bucavac može biti. Prezentirani su primjeri u svijetu koji su slični Bucavcu i zaštićeni su pod UNESCO-m , i kako izgleda Bucavac teško da može ispuniti uvjete za ulazak u UNESCO, zbog nekoliko razloga, a to su premala površina, cesta koja razdvaja to područje i marina koja je na samim rubovima polja, a važno je i dodati da nikakav znastveni rad nije napravljen na temu Bucavca, odnosno istraživanje.
Nažalost prezentirani su i primjeri kao neke karte i poštanska markica Bucavaca gdje se govori da je on već zaštićen pod UNESCO-m,odnosno da je zaštičeni krajolik što samo šteti projektu revitalizacije i prezentiranju Bucavca.
Prikazane su stare karte i katastri Bucavaca i okolice kao i Primoštena, podjela zemlje, i gdje se vidi kako je Bucavac nastao odnosno kako je to drugačija podjela od dotadašnjih starih podjela zemlje i samog ograđivanja i tehnike gradnje na drugim poljima današnje općine nekad. Bucavac je nastajao kao što je poznato od 1947 godine kada su komunistički komesari podijelili zemlju siromašnijem puku na predjelu Bucavca, ali i brda Kremik. Još je na predavanju predsjednik udruge Vinogradara-vinara i maslinara Primošten istaknuo kako projekt revitalizacije napreduje i kako je od prošle godine Bucavac zaštićen krajolik od konzervatorskog odjela privremeno, a nakon kad prođe rok bit će zaštićen i trajno, takva je procedura. Zaključeno je da UNESCO-u možemo probati težiti, ali da je najvažnije vratiti Bucavac u prvotno stanje(što provodi udruga Vinogradara-vinara i maslinara Primošten zajedno sa tadašnjim Minstarstvom poljoprivrede,šumarstva i vodnog gospodarstva i Vinarije Vinoplod d.o.o Šibenik) , i na pravovaljan način prezentirati ga posjetiteljima kao primoštenski i hrvatski brand proizvod naravno to se odnosi i na vino kao finalni proizvod.
U to bi trebali biti i uključeni svi ili bar većina nas primoštenaca, kao i sama općina Primošten koja izdvaja novce za neke druge udruge ili sportove izvan naše općine kako bi se kroz njih reklamirala, ali bi trebala pomoći i revitalizaciji Bucavca, jer to je naš autentični proizvod kroz koji bismo bili poznatiji na jedan drugi način, a ne samo po dobrom moru suncu i panorami Primoštena(koja je nažalost velikim djelom uništen raznim krivim gradnjama nas građana koji nemamo svijesti za baštinu i estetiku)



Nažalost na oba predavanja prisustvovao je sramotno mali broj stanovnika općine Primošten, na prvom je možda vrijeme onemogućilo neke, jer je padala jaka kiša i puhao vjetar, ali na drugom to nije bio slučaj i opet je bilo manje od 10 ljudi. Plakati su bili postavljeni na svim mjestima i u većim selima općine Primošten. Za Bucavac su postavljeni i novi, ali čini se brzo su poskidani ili su ih kiša i vjetar odnijeli, obavijest je bila i na radiju Šibenik (nažalost ni mediji nisu popratili kako treba oba događaja iako su bili obaviješteni, odnosno nijedan se medij nije pojavio. Čini se da je našim medijima najvažniji žuti tisak i crna kronika). Mislim da u općini Primoštenu vlada pasiva i nezainteresiranost za neka kulturna ili obrazovna događanja općenito, pa čak i kad je to u interesu nas u širem smislu, odnosno kad se stvara jedna destinacija koja bi mogla biti top destinacija za turiste, kao što je Bucavac. Dragi primoštenci vrijeme je za promjene, ne mislim na one političke nego na one mentalne! Što je još čudnije da sad kad su ovakvi zimski dani, i kad se nema što naročito raditi u večernjim satima u Primoštenu i ostalim mjestima općine, može se izdvojit malo vremena i doći na ovakva događanja i sudjelovati u njima, pa i uputit kakvu sugestiju ili kritiku odnosno komentar. Zato Vas pozivam sve dragi stanovnici općine Primošten pridružite nam se, pa i aktivno ako možete.

Ivan Huljev predsjednik odjela za Povijesnu baštinu


Post je objavljen 28.01.2009. u 15:26 sati.